Zemaljski muzej BiH: Sutra gostujuća izložba "Avari i Slaveni južno od Drave"

U Zemaljskom muzeju BiH sutra,  27. oktobra 2023. u 19 sati, biće otvorena gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu, pod nazivom "Avari i Slaveni južno od Drave".

Izložba predstavlja arheološki materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja s područja kontinentalne Hrvatske, s kratkim tekstualnim osvrtom na područje Dalmacije, Istre i Primorja. Materijal iz fundusa hrvatskih muzeja, privatnih zbirki i ostalih institucija pokazuje bogatstvo kulturne baštine pojedinih hrvatskih regija.

Postavka  prati sljedeće tematske cjeline: Povijesna pozadina, Avarsko društvo, Slavensko društvo, Naselja, Zanati, Gospodarstvo, Kulturni utjecaji na avarskom prostoru južno od Drave, Žene, Iznimni nalazi, Duhovni život, Groblja i pogrebni običaji, Ratnici te Avarski arheološki nalazi na istočnoj obali Jadrana i u njezinu zaleđu. U sklopu cjeline „Ratnici“ postavljena je niska vodoravna vitrina u kojoj se prikazuju bioarheološki ostaci konja i konjanika s dijelovima opreme i prilozima s lokaliteta Stari Jankovci – Gatina, u položaju u kojem su pronađeni tijekom arheoloških istraživanja.

Cjelina „Iznimni nalazi“ prikazuje materijal koji se po svojim značajkama smatra izvanrednim po načinu izrade, mjestu pronalaska te zanimljivoj povijesti pronalaska. Riječ je o srebrnim nalazima iz Čađavice kraj Slatine koji su dio stalnog postava Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Avari i Slaveni na prostoru Europe sudjeluju u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe. Iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima.

U avarodobnom društvu ratnici su najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne snage i politička elita. Među slavenskim populacijama vrbovali su vojnike, ali su, u isto vrijeme, sprečavali uzdizanje slavenske ratničke elite strahujući da bi ona u konačnici mogla ugroziti njihov status. Avari su se isticali naprednom vojnom taktikom i hrabrim konjanicima. Običaj zajedničkog sahranjivanja ratnika i konja odaje njihovu bliskost s konjima i ulogu koju je konj imao u avarodobnom društvu.

Avari su sa Slavenima vodili mnoge vojne pohode protiv Bizantskog Carstva (koje ih je pokušavalo smiriti isplatama u zlatu), rušili pogranične gradove i utvrde, naselja i mjesta. Važan događaj predstavlja zauzimanje Sirmiuma 582. godine, važnog bizantskog središta, nakon opsade koja je trajala dvije godine (danas Sremska Mitrovica u Srbiji). Kako je romansko stanovništvo (stanovništvo u gradovima pod bizantskom vlašću) doživljavalo silovite avarske napade i atmosferu tijekom opsade grada dijelom nam dočarava natpis na opeci kojeg je grčkim pismom napisao stanovnik Sirmiuma tijekom njegove opsade: Kriste Gospodine, pomozi gradu, zaustavi Avarina, zaštiti Romaniju i onog koji je ovo napisao. Amen. Opeka se čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Izložbu prati dvojezični deplijan (na hrvatskom i engleskom jeziku), a za najmlađe su osmišljeni pedagoško-edukativni punktovi unutar izložbe i nagradna igra koja od njih zahtjeva uključenost odnosno aktivno sudjelovanje u samoj izložbi (kroz istraživanje i crtanje arheoloških predmeta).

Izložba će biti dostupna javnosti do 24. januara 2024. godine. 

federalna.ba/ZemaljSki muzej BiH