Zelenski pozvao na reformu UN-a, Lavrov branio "legitimno pravo" Rusije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov su se u srijedu uveče upustili u daljinsku razmjenu vatre pred Vijećem sigurnosti UN o pravu Moskve na veto kojim ona, po Kijevu, "blokira bilo kakvo rješenje" sukoba u Ukrajini.
"Nemoguće je zaustaviti ovaj rat jer na sve napore veto stavljaju agresor ili oni koji podržavaju agresora", insistirao je Zelenski u prisustvu ruskog ambasadora u UN Vasilija Nebenzije tokom govora izuzetnog po tome jer u Vijeću sigurnosti u načelu mogu prvi govoriti samo predstavnici njegovh 15 država članica što Ukrajina nije. Šef ukrajinske države, odjeven u svoju neodvojivu sivo-maslinastu odjeću, pozvao je Ujedinjene nacije da Rusiji ukinu pravo veta u što je, kao i mjesto stalne članice tog tijela, ona naslijedila od SSSR-a, jednog od pobjednika Drugog svjetskog rata.
Zelenski je govorio o velikoj reformi UN koja je sada neophodna jer "pravo veta u rukama agresora blokira UN".
Kada je ukrajinski predsjednik izašao iz sale Vijeća, ušao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dok je upravo govorio njegov američki kolega Antony Blinken.
Lavrov koji je dugo bio ambasador Rusije pri UN, odgovorio je ukrajinskom predsjedniku da je pravo veta "legitiman" pravni instrument koji ima pet stalnih članica Vijeća sigurnosti: SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska - sile pobjednice Drugog svjetskg rata.
"Upotreba veta je apsolutno legitimno sredstvo predviđeno Poveljom Ujedinjenih nacija sa ciljem da se spriječi donošenje odluka koje vode raspadu UN", branio se ruski ministar.
Dvadesetak minuta je potom načelno oštro govorio ponavljajući poznate stavove protiv Ukrajine koju je još jednom optužio da je donijela "rasističke" zakone protiv Rusa i da je u rukama "neonacista". Bilo kakve reforme Vijeća sigurnosti posebno u pogledu prava stalnih članica, zasad su samo želje jer izmjene i dopune Povelje Ujedinjenih nacija moraju biti usvojene na osnovu glasova najmanje dvije trećine članova Generalne skupštine, a zatim ratifikovane u dvije trećine članica UN, uključujući pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.
Tokom prošle godine, SAD su također izrazile podršku reformi Vijeća sigurnosti. To je pitanje koje zabija klin između Rusije, Kine i globalnog juga, uključujući i kolege članice Brics grupe: Brazil, Južnu Afriku i Indiju. Moskva i Peking su se historijski protivili bilo kakvim promjenama u statusu quo koje bi uticale na njihov veto.
Na početku sjednice, ruski stalni predstavnik Vasilij Nebenzja osporio je pravo Zelenskog da prvi govori u vijeću. Albanski premijer Edi Rama, koji je predsjedavao sjednicom, rekao je Nebenzji: „Postoji rješenje za ovo. Ako se složite da ćete zaustaviti rat, predsjednik Zelenksi neće uzeti riječ.”
federalna.ba/Beta