Zdravstveni i higijenski aspekti obrednog klanja kurbana

Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažirati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.
 Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje, trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.

- Cijeneći tradiciju obrednog klanja, koja najčešće uključuje klanje malih i velikih preživara, ovaca i goveda prijemčivih na brucelozu, kao i druge zarazne bolesti, napominjemo da je Zakonom o veterinarstvu BiH  prometovanje životinjama koje nisu obilježene ušnim markicama, koje nisu preventivno dijagnostički pregledane i koje nemaju veterinarsku svjedodžbu o zdravstvenom stanju strogo zabranjeno. Napominjemo da će se kontrolne aktivnosti veterinarske inspekcije provodit  svakodnevno do Kurban-bajrama, kao i u vrijeme praznika, navodi rukovoditelj Veterinarskog zavoda u INZ-u Muhamed Gladan.

On napominje da se u svakom slučaju sumnje ili nedostatnosti informacija o zdravlju i porijeklu životinja, zatraži pretraga krvi na brucelozu, eventualno i druge bolesti, a laboratorije Veterinarskog zavoda Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica akreditovane su, osposobljene za sve dijagnostičke postupke i svakodnevno su vam na raspolaganju.

- Pozivamo da se klanje životinja, ovaca i goveda, obavi  što više u organizaciji Rijaseta IZ u BiH isključivo u  registrovanim objektima za klanje, uz osiguranje veterinarsko-zdravstvenog pregleda prije i poslije klanja. Pri tome će za životinje, odnosno meso pregledano poslije klanja od strane nadležnog inspektora bit će izdata i odgovarajuća potvrda o ispravnosti. Individualna klanja kurbana u domaćinstvima, također bi trebalo obaviti u adekvatnim higijensko sanitarnim uslovima uz osiguranje veterinarsko-zdravstvenog pregleda, ističe Gladan.

U okolnostima visokih vanjskih temperatura iz INZ-a upozoravaju da se osiguraju odgovarajući uslovi u pogledu higijenske manipulacije životinjama i mesom nakon klanja, kao i osiguranja odgovarajuće temperature, hlađenja tokom čuvanja i prijevoza kurbanskog mesa.

- Posebno skrećemo  pažnju da se izbjegne odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš i sl., već da se oni propisno zakopaju na imanju porijekla uz obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu zemljišta, dimenzijama mjesta za zakopavanje, sprječavanja pristupa štetočinama, pticama, psima i drugim životinjama, kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih i parazitarnih bolesti. Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu.

Rukovoditelj Veterinarskog zavoda u INZ-u Muhamed Gladan.
( Dunja Jelovac )