ZDK sa medicinskog prelazi na socijalni model pristupa podrške i procjene djece

Centar za djecu i odrasle osobe s posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona oformio je nedavno Stručno tijelo za otkrivanje, procjenu, praćenje i upućivanje djece u riziku, djece sa teškoćama i invaliditetom, koji je održao sastanak s koordinatorima uključenim u reformski proces otkrivanja i procjene djece u riziku, s teškoćama i invaliditetom u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom funcionisanja, onesposobljenja i zdravlja (MKF).

Stručno tijelo je, ustvari, novoformirani odjel ove javne kantonalne ustanove, koji je zaduženi za cijeli kanton te za konkretnu sprovedbu ovog procesa.

Ranije potpisanim Protokolom o saradnji, odgovornost za realizaciju, kao osnivač, snose tri resorna ministarstva Vlade ZDK - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice te kao partneri Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Ministarstvo zdravstva. 

Stručna saradnica u ovom stručnom timu, logopedica Dijana Šišić, ističe kako su, nažalost, dugo čekali da kompletiraju četveročlani tim ovog centra, koji će biti zadužen za reformski način proc jene djece sa teškoćama i invaliditetom.

-Naši korisnici usluga su starosti od rođenja do 15 godina života. Ovo je jedna novina u pristupu i osnaživanju djece sa teškoćama i invaliditetom te njihovih porodica. Trudimo se da sve to bude u najbolju korist korisnika naših usluga.

Novina je da je, konačno, uspostavljena međusektorska saradnja, gdje tri resorna ministarstva nose posao koji je pred nama - kazala je Šišić, koja je napomenula kako im je veliku podršku pružio UNICEF.

UNICEF je, također, partner u sprovedbi ovog posla, a njihov stručni saradnik, prof.  Darko Kobetić iz Zagreba (Hrvatska), danas je držao i predavanja na ovu temu za koordinatore iz svih lokalnih zajednica i organizacija tog kantona.

Stručna saradnica iz oblasti edukacije i rehabilitacije Lidija Solo istakla je kako je povod za današnji sastanak bio upoznavanje članova Stručnog tijela s koordinatorima te dogovaranje obostranih očekivanja i zaduženja u nastupajućem procesu procjene.

-Ono što je novitet, jeste da se prelazi sa nekadašnjeg medcinskog modela na socijalni model pristupa podrške i procjene, tako da se za procjenu ne vežu ograničenja, nego i potencijali djeteta.

Ali se uzima i šira slika, tako što objedinjuju potrebe djeteta i potrebe porodice, a sve kako bi se pružila sveobuhvatna podrška cijeloj porodici te unaprijedio kvalitet njihovog života - kazala je Solo.

Zagrebački profesor Kobetić, napomenula je Šišić, kao stručni saradnik UNUCEF-a, zadužen je za provedbu reformskog procesa u više zemalja regiona.

Trenutno je angažiran i u Sjevernoj Makedoniji, a vode se i razgovori da se ovakav proces počne sprovoditi u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, dok je Hercegovačko-neretvanski kanton već “uveliko ušao u proces” te su pioniri sprovedbe ovog projekta u Federaciji Bosne i Hercegovine.

ZDK je, napomenula je, drugi kanton koji je započeo ovu reformu, u kojoj sudjeluju koordinatori iz 131 ustanove iz različitih sektora te svih općina i gradova tog kantona.

-Kada imamo dijete iz određene općine, njegova je mreža podrške na terenu, da li je to vrtić, škola, zdravstvena ustanova…mi kontaktiramo tu mrežu lokalne podrške.

Sve s ciljem da što bolje upoznamo dijete i porodicu te da bismo dali i što efikasnije preporuke za podršku - kazala je Šišić.

Svi koordinatori, napominje Solo, prošli su potrebnu edukaciju za rad na terenu te su osposobljeni za početak procesa.

-Mi smo, članovi Stručnog tijela, danas dobili i certifikate o završenoj edukaciji. Ovaj četveročlani tim je još pod supervizijom, sigurno, još do kraja godine, a možda i duže. To će zavisiti od dogovora naših ministarstava uključenih u proces.

Također, svi koordinatori su imali priliku da se dodatno educiraju, da bi mogli ostvariti zahtjeve koji će staviti pred njih proces procjene.

Stručno tijelo jeste, tako da kažem, krovna formacija, ali svi mi smo ravnopravni partneri u proceduri otkrivanja, praćenja, upućivanja i procjene djece, koja se, sada, sprovodi u praksi - napomenula je Šišić.

Da bi se izgradio lični plan podrške za neko dijete i porodicu, najavljuje Šišić, zahtjevat će to period do šest mjeseci za prikupljanje svih potrebnih informacija i podataka.

Nakon toga, podvlači, slijedi i godina dana primjene tog plana, čija će se realizacija pomno pratiti te, nakon isteka perioda od godinu dana, sačiniti njegova evaluacija te eventualno uraditi njegove korekcije ili dorade.

-Onda, nakon toga, razmatra se potreba da li da se ponovo radi, revidirani lični plan podrške za dijete i porodicu ili, u krajnjem slučaju, a što je i najbolja opcija, da mi više nismo potrebni. Da, jednostavno, porodica i dijete idu bez naše podrške - kazala je Šišić.

Trenutno imaju, kazala je, 199 zahtjeva za ocjenu, od kojih je 11 ponovljenih, odnosno koji su, u isto vrijeme, za isto dijete pristigli od više ustanova.

Praktično, kaže, Šišić, njih četvoro će u radu za procjenu imati 188 djece i njihovih porodica pa će vrlo važna biti podrška lokalnih koordinatora.

federalna.ba/Fena