Zbog Čavare se dvije godine čeka popunjavanje Ustavnog suda FBiH

Da bi država bila funkcionalna, pravosuđe mora raditi svoj posao. Međutim, Ustavni sud Federacije ne može raditi bez sudija. Na njihovo imenovanje čeka se već dvije godine. Na potezu je predsjednik Federacije Marinko Čavara. VSTV BiH je predložio imena kandidata.

Ustavom je propisano da Ustavni sud Federacije BiH bude sastavljen od devet sudija. Po dva moraju biti iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih. Duži period Sud funkcioniše na granici kvoruma sa pet sudija. Odluke se ne mogu donositi bez saglasnosti svih članova. A eventualni izostanak jednog od njih onemogućio bi funkcionisanje Suda.

“To bi imalo ozbiljne posljedice na prava građana s obzirom na to da redovni sudovi u ustavna pitanja koja se pojavljuju po njihovim predmetima prebacuju na Ustavni sud i onda moraju čekati odluku Ustavnog suda”, objašnjava Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava.

U praksi to znači da mnogi postupci koje građani vode pred sudovima, poput ostavinskih rasprava ili sličnih sporova, mogu biti zaustavljeni. Zato je neophodno ubrzati proces imenovanja sudija, koji se nepotrebno razvlači od oktobra 2019. godine. Tada je predsjednik Federacije dobio listu sa koje je trebalo da odabere troje sudija, ali od tada do danas lista izabranih kandidata nije dostavljena Parlamentu FBiH na potvrđivanje.

“Taj proces izbora sudija blokira predsjednik Federacije BiH. Iako su ostale faze procesa izbora završene, on odugovlači i na taj način dovodi u pitanje ključni princip koji se mora poštovati u jednoj demokratskoj državi, a to je vladavina prava”, upozorava Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.

Vladavina prava ključna je za evropski put Bosne i Hercegovine, a oni koji se zalažu za EU integracije svjesno blokiraju rad institucija, naglašava Trnka. U svemu tome ispaštaju građani. Na novoj listi VSTV-a BiH je 11 imena, među kojima treba odabrati jednog, tj. četvrtog sudiju. To su Branimir Orašanin, Ljubomir Ožegović, Alen Taletović, Smajo Šabić, Bojan Dujaković, Samir Zuparević, Enver Šarić i Branka Šor.

Bakšić dodaje kako bi, da bi se izašlo iz postojeće situacije, zastupnici u Parlamentu FBiH trebali da pokrenu određene mehanizme u slučaju kada izabrani zvaničnici ne postupaju u skladu sa datom zakletvom, odnosno kada ne rade po Ustavu i zakonu.

Najvažniji organ Ustavnog suda je Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, koji, također, radi u krnjem sastavu i ne može uopće donositi odluke ako nije do kraja popunjen.

Trnka podsjeća kako Vijeće za zaštitu vitalnih interesa ima 7 članova - po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih. Sada nije kompletna ta struktura i to znači da ne funkcioniše taj mehanizam.

Kada će se davno započeti posao konačno završiti, htjeli smo pitati predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru, ali na naše pozive nije odgovorio. Izvjesno je da su pred njim sada dvije liste, ona iz 2019. sa koje treba odabrati troje sudija i nova sa koje treba odabrati četvrtog, da bi Ustavni sud Federacije profunkcionisao u punom kapacitetu.

federalna.ba