Zašto su parlamentarni izbori u Moldaviji od ključne važnosti

Moldavija, mala zemlja između Ukrajine i Rumunije, izlazi na parlamentarne izbore ove nedjelje u događaju koji predsjednica Maia Sandu opisuje kao najvažniji u modernoj istoriji zemlje. Rezultati glasanja odlučit će hoće li bivša sovjetska republika, nezavisna od 1991. godine, nastaviti putem europske integracije ili se ponovno približiti Rusiji. Ovaj izbor ima širi evropski značaj jer Moldova, sa populacijom od 2,4 miliona, zbog blizine Ukrajine i NATO-a preko granice s Rumunijom, postaje sve značajnija na diplomatskoj mapi kontinenta. Predsjednik Ukrajine, Volodymyr Zelenskyj, naglasio je kako je podrška Moldaviji ključna kako bi se spriječilo ponovno rusko utjecanje, slično onome što se dogodilo u Gruziji i Bjelorusiji. “Evropa ne može sebi dopustiti da izgubi Moldaviju,” rekao je Zelenskyj na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

Zašto su izbori toliko važni?

Moldavija je postala simbol borbe između prozapadnog i proruski orijentiranog kursa. U 2021. godini, proevropska stranka Acțiune și Solidaritate (PAS) predsjednice Maie Sandu osvojila je parlamentarnu većinu. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Moldova je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, dobila status kandidata i planira se pridružiti Uniji do 2030. Međutim, referendum o članstvu u EU prošle godine pokazao je podijeljeno mišljenje javnosti, dok su optužbe o ruskom uplitanju, uključujući masovnu korupciju birača, dodatno zakomplicirale političku situaciju. Navodno je 15 miliona dolara prebačeno 130.000 Moldavaca, što čini oko 10% aktivnog biračkog tijela, kako bi se favorizirale proruske opcije.

Ključni igrači izbora

Predsjednica Maia Sandu, Harvardova alumnistkinja i bivša službenica Svjetske banke, osnivačica reformističke PAS stranke, vodi koaliciju s prozapadnim ekonomistom i bivšim ministrom unutrašnjih poslova Dorinom Receanom, koji je od februara 2023. premijer. Njihova najjača opozicija je Patriotski blok, koalicija ljevičarskih i proruski orijentiranih stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Igora Dodona. Patriotski blok smatra da europska integracija prijeti nezavisnosti Moldavije i zalaže se za bliže veze s Rusijom.

U trci su i manji politički subjekti poput Alternativa bloka, čiji su lideri gradonačelnik Chișinӑua Ion Ceban i predsjednički kandidat iz 2024. Alexandru Stoianoglo. Ovaj blok pokušava privući centrističke glasače nezadovoljne vladom. Također, u igri je populistička stranka Our Party koju vodi bivši gradonačelnik Renato Usatîi, s ranijim vezama s ruskim nacionalistima. Kandidati povezani s pro-ruskim oligarkom Ilanom Shorom, osuđenim za prevaru i pranje novca, ove godine nisu na listi, ali prošla afera masovne kupovine glasova ostavlja dugoročne tragove u političkom pejzažu zemlje.

Kako funkcioniše izborni sistem?

Glasači će birati 101 člana parlamenta pod proporcionalnim sistemom. Značajan utjecaj ima dijaspora, s oko milion Moldavaca koji žive u inozemstvu, posebno u zapadnoj Europi, gdje su podrška vladajućoj stranci i pro-EU opciji bila odlučujuća u referendumu. Neizvjesan faktor su i 277.000 registriranih birača iz Pridnjestrovlja, proruskog separatističkog regiona koji je formalno dio Moldavije, ali gdje je izlaznost tradicionalno niska. Analitičari upozoravaju da Rusija intenzivno provodi dezinformacijske kampanje u ovom području.

Mogući ishodi i rizici

Prema anketama, PAS vodi, ali s vrlo malom prednošću nad Patriotskim blokom. Mogući scenariji uključuju, očuvanje PAS većine, omogućilo bi kontinuitet reformi i europski put Moldavije, PAS ispred, ali bez većine,  dugotrajni pregovori o formiranju vlade, potencijalno novi izbori ili pobjeda Patriotskog bloka uz podršku centrističkih stranaka – mogla bi oslabiti reformsku i pro-EU agendu zemlje.

Izbori se odvijaju uz intenzivne prijetnje ruske dezinformacijske kampanje i hibridne prijetnje, uključujući cyber-napade i financiranje proruski orijentiranih aktera. Nedavna hapšenja 74 osobe u vezi s navodnim ruskim pokušajem izazivanja nemira ilustriraju visok nivo tenzija. Digital Forensic Research Lab procijenio je da Moldavija suočava s “kontinuiranim ruskim hibridnim prijetnjama” koje uključuju informacijski rat, financiranje i mobilizaciju proxy aktera, s ciljem potkopavanja pro-EU vlade i jačanja proruske opozicije.

federalna.ba/The Guardian