Zašto polovina građana ne izlazi na izbore?

Bliže se Opći izbori u našoj zemlji. Provjerili smo zašto polovina građana ne izlazi na izbore. Zašto veliki broj građana ne vjeruje u demokratiju uz izgovor kako svakako ništa ne mogu promijeniti. Od buduće vlasti se očekuje da osim namjere da podijeli politički plijen, izađe i s konkretnim programom koji će egzistencijalna i socijalna pitanja staviti u prioritet. Na izbore treba izaći, to je pravo i obveza svakoga građanina, a oni koji ne izađu ne trebaju niti kritizirati jer je njihov neizlazak izabrao vlast u  novom mandatu.

Kako donositi odluke u kreiranoj atmosferi nepovjerenja, apatije, u konačnici za koga ih donositi - ukazuju politički analitičari. Slamka spasa predstojećih izbora u oktobru trebale bi biti nove tehnologije, no građani na ulici i dalje ostaju podijeljeni:

Nisam još odlučio. 

Da, naravno, građanska dužnost.

Ne pada mi na pamet. Čisti interes. Ništa za državu samo za privatne džepove.

Ugrožavanje izbornog integriteta, percepcija da su svi političari isti, politički cinizam, građanska apatija i u konačnici - slučajno ili ne - iseljavanje stanovništva samo su neki od uzroka malog broja izlaznosti na izbore. Ima li nade?

„Tu percepciju valja mijenjati i sve dok ne izađemo na izbore nećemo doći do promjena u kvalitativnom smislu“, govori Nevzet Veladžić, sociolog i profesor na pravnom fakultetu UNBI.

A, dobiti fer izbore na kraju priče pitanje je koje nekako uvijek ostaje otvoreno, jednako kao i struktura ljudi koji glasaju i za koje se glasa.

„Koliko imamo procenata mladih koji zaista glasaju i činjenice da nažalost mašinerija predizborna koja se angažuje od strane stranaka na vlasti koje barataju resursima koje kontrolišu institucije zapravo s jedne strane primoravaju sve one koji su zaposleni u javnom sektoru da glasaju za određene opcije“, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Začarani je to krug u kojem je vrijeme za zaokret. Jer, u tom krugu, sa istim narativom bez konkretnih koraka na terenu između građana i vladajućih, profitiraju samo jedni.

„To naravno ide u korist stranaka na vlasti koje onda crpe ono svoje sigurno biračko tijelo koje je potkupljeno, primorano ili se radi o stvarnim pristalicama političkih stranaka“, dodaje Korajlić.

Tu priča ne staje, ukazuju analitičari.  Moć pojedinca ne leži samo u glasačkom listiću, već i u njegovom društvenom angažmanu koji s vremenom mora stvoriti ambijent u kojem su fer izbori standard, a ne pitanje rasprave.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.