Zašto je Maduro baš toliki trn u Trumpovom oku?

Američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak na venecuelanskog lidera Nicolasa Madura, dok Washington istovremeno pojačava vojne operacije u regionu Kariba i povećava nagradu za informacije koje vode do hapšenja venecuelanskog predsjednika.

Ultimatum Maduru i američka vojna prisutnost

Prema izvještajima, Trump je u telefonskom razgovoru s Madurom 21. novembra navodno iznio ultimatum da venecuelanski predsjednik zajedno s porodicom napusti zemlju. Maduro nije prihvatio ponudu o siguranom prolazu. Dan nakon isteka roka, Trump je proglasio zračni prostor iznad Venecuele zatvorenim.

Istovremeno, američka administracija poslala je u region Kariba oko 15.000 vojnika, zajedno s nosačima aviona, razaračima s vođenim projektilima i amfibijskim brodovima. Ova najveća vojna prisutnost u Karibima od invazije na Panamu 1989. godine, prema Washingtonu, ima za cilj sprječavanje šverca kokaina i fentanila prema SAD-u.

Napadi na brodove i ljudske žrtve

Od početka septembra, američke snage izvele su više od 20 napada na međunarodnim vodama, ciljno pogađajući brodove za koje se tvrdi da prevoze drogu. Prema izvještajima, više od 80 osoba je poginulo u tim napadima.

Trumpova administracija tvrdi da se ne radi o međunarodnom sukobu s navodnim krijumčarima droge, koje američke vlasti nazivaju "narko-teroristima". Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da takva oznaka ne transformiše civile u zakonite vojne ciljeve. Bivši glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda komentarisao je za BBC da američka kampanja spada u kategoriju planiranih, sistematskih napada na civile u mirnodopskim uslovima.

Bijela kuća je uzvratila da je Trump djelovao u skladu s zakonima oružanih sukoba kako bi zaštitio SAD od kartela koji, kako tvrde, donose “otrov na američke obale i uništavaju živote građana”.

Maduro: od vozača autobusa do lidera države

Nicolas Maduro postao je prominentna politička figura pod vodstvom lijevog predsjednika Huga Cháveza i njegove stranke PSUV. Prije nego što je postao predsjednik 2013. godine, Maduro je bio vozač autobusa i sindikalni lider.

Tokom 26 godina vlasti Cháveza i Madura, njihova stranka je preuzela ključne institucije, uključujući Nacionalnu skupštinu, dio pravosuđa i izbornu komisiju. Iako je 2024. izborna komisija proglasila Madura pobjednikom predsjedničkih izbora, opozicija tvrdi da je njihov kandidat Edmundo González osvojio većinu glasova. SAD i mnoge druge države odbacile su izbore kao nelegitimne i priznale Gonsáleza kao “predsjednika-elekta”.

Maduro ostaje na vlasti zahvaljujući čvrstoj kontroli nad vojskom, policijom i zakonodavnom vlasti, dok je González otišao u egzil zbog straha od hapšenja.

Trumpov fokus na migraciju i droge

Trump je migraciju naveo kao prioritet u drugom mandatu, optužujući Madura da je odgovoran za veliki broj venecuelanskih migranata u SAD-u. Procjenjuje se da je od 2013. godine gotovo osam miliona Venecuelanaca napustilo zemlju zbog ekonomske krize i političke represije. Većina ih se smjestila u Latinskoj Americi, ali stotine hiljada su stigle u SAD.

Trump je bez dokaza tvrdio da Maduro “ispraznio zatvore i ludnice” i prisiljavao zatvorenike da migriraju u SAD. Pored migracije, Trump se fokusirao na suzbijanje dolaska droga, naročito fentanila i kokaina. Dvije venecuelanske kriminalne grupe – Tren de Aragua i Cartel de los Soles – označene su kao strane terorističke organizacije, a administracija tvrdi da Maduro vodi kartel de los Soles. Maduro kategorično negira ove tvrdnje i optužuje SAD da koristi “rat protiv droga” kao izgovor za pokušaj svrgavanja njegove vlasti i sticanja kontrole nad naftnim rezervama Venecuele.

Analitičari navode da kartel de los Soles nije hijerarhijska organizacija, već krovni pojam za korumpirane zvaničnike koji omogućavaju prolazak kokaina kroz zemlju.

Koliko Venecuela zaista doprinosi krijumčarenju?

Stručnjaci za narkotike tvrde da je Venecuela relativno marginalan igrač u globalnom švercu droge, prvenstveno služi kao tranzitna zemlja. Glavni proizvođač kokaina je susjedna Kolumbija, dok većina kokaina stiže do SAD-a drugim rutama, a ne preko Kariba. Iako su većina napada američke vojske izvršena u Karipskom moru, fentanil se proizvodi uglavnom u Meksiku i ulazi u SAD kopnenom granicom na jugu.

Trump je naznačio mogućnost daljih akcija “kopnenim putem”, ali detalji ostaju nejasni. Glasnogovornica Bijele kuće nije isključila raspoređivanje američkih trupa u Venecueli, naglašavajući da predsjednik ima različite opcije na stolu. Analitičari ističu da je američka vojna prisutnost u Karibima znatno veća nego što bi bilo potrebno za operaciju protiv krijumčara.

federalna.ba/BBC