Zastava i poruka
Potez vlasti u Istočnom Sarajevu da toranj na Trebeviću osvijetli u bojama zastave Republike Srpske izazvao je burne reakcije. Direktna šteta ovakvih događaja je u pokušaju promovisanja nemogućnosti jedinstva, gdje svi realni i gorući problemi, a posebno oni ekonomske prirode - padaju u drugi plan.
Potreba za samodefinisanjem imperativ je 21. stoljeća. Na ovom prostoru, čini se da se identitet svakog naroda nastoji što strožije omeđiti i u tom procesu ne trpi dodirne tačke i negira svaku sličnost sa drugim. Gotovo dnevno prisutne politike razdvajanja vole dobru provokaciju kao vodeći alat, a u takmičenjima ko će češće i suptilnije provocirati - zanemaruju se egzistencijalistički problemi BiH.
Poruka koja je osvanula u Sarajevu nakon što je toranj na Trebeviću osvijetljen bojama zastave entiteta Republika Srpska na inicijativu vlasti Istočnog Sarajeva najbolji je pokazatelj toga. Jedna od ključnih karakteristika ove države je pluralitet koji, očigledno, ne znamo usmjeriti u svoju korist.
„Mi smo za razlike koje sarađuju, koje su za jedinstvo, koje se ne isključuju, koje ne vode u nasilje i to je model za cijelo čovječanstvo, ne samo za BiH“, kaže dr. Mile Babić, profesor na Teološkom fakultetu u Sarajevu.
„Ako Evropa želi zaista postići onu civilizacijsku razinu kojoj stremi - a to je prostor slobodne i pluralne zajednice - onda je upravo Bosna i Hercegovina sa svojim višestoljetnim iskustvom taj prostor koji ona treba pomnije osmotriti“, napominje dr. Vahidin Preljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Umjesto da se vrijedno bogatstvo kultura koristi u pravcu jačanja države, centri moći to posmatraju kao osnov za razdvajanje. Ideološki obojene riječi, korištenje zamjenica „mi“ i „oni“, pa i sintagma „kultura sjećanja“ - često su korišten paravan za nacionalizam i favoriziranje jednog naroda u odnosu na druge.
„Ta pitanja identita i vrijednosti nisu sasvim bezazlena i beznačajna. U nekoj idealnoj politici njih bi također trebalo uvažiti na jedan konstruktivan način, a ne na način na koji to čine trenutne politike koje imamo na djelu“, dodaje Preljević.
„Šta je moralni stav? Da poštuješ drugog kao samog sebe. To nas uče sve naše religije. Moral nam je zajednički, tu nema isprike“, podsjeća Babić.
Postaje sve teže razlučiti kakvo jednostrano obilježje je uvreda, a kakvo je nevin čin. Naivno je očekivati da javnost neće uzeti stvari u svoje ruke i sve to nazvati - provokacijom.
federalna.ba