Zapošljavanja, lobiranja i povjerljive prepiske: tužiteljstvo traži zabrane za četvero funkcionera FBiH
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine razmatra prijedlog Posebnog odjela federalnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala kojim se traži određivanje privremenih mjera zabrane obavljanja funkcija u Federalnoj upravi policije (FUP) i Vladi FBiH za četiri visoko pozicionirane osobe osumnjičene za koruptivna krivična djela.
Prema informacijama Radija Slobodna Evropa, prijedlog tužiteljstva odnosi se na Vahidina Munjića, vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije, Muhameda Ohranovića, službenika FUP-a, Arijanu Huseinović-Ajanović, šeficu kabineta federalnog premijera Nermina Nikšića, te Ervina Mušinovića, direktora Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
Tužiteljstvo traži zabranu rada, ulaska u službene prostorije i međusobnog kontakta
U prijedlogu tužiteljstva navodi se da bi osumnjičenima privremeno trebalo biti zabranjeno obavljanje službenih dužnosti u institucijama Federacije BiH, kao i ulazak u pojedine prostorije, kontakt s kolegama i međusobna komunikacija. Takve mjere, kako tvrde iz tužiteljstva, nužne su radi sprječavanja mogućeg utjecaja na svjedoke i ponavljanja krivičnih djela.
Tužitelji navode da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni tokom dužeg vremenskog perioda činili krivična djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Prema istražnim navodima, Munjić je kao v. d. direktora FUP-a fotografirao i proslijedio povjerljivi akt Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo koji se odnosio na provjere protiv premijera FBiH Nermina Nikšića — i to, kako tvrdi tužiteljstvo, svjesno ugrožavajući istragu.
Komunikacija preko Vibera i Signala otkriva dogovore o zapošljavanju
Prema tužiteljskim tvrdnjama, digitalni tragovi iz aplikacija Viber i Signal otkrili su razgranatu mrežu dogovora o zapošljavanju u Federalnoj upravi policije, uključujući i navodnu dostavu testnih pitanja kandidatima.
U istim prepiskama, tvrde istražitelji, dokumentirano je i lobiranje oko imenovanja rođaka Vahidina Munjića u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović.
Tužiteljstvo smatra da se radi o „sistemskom djelovanju“ u kojem su učestvovali pojedinci s utjecajem na zapošljavanja i imenovanja u javnim institucijama, čime je — kako navode — narušeno povjerenje građana u državne organe i pravosudni sistem.
Odbrane osporavaju navode: “Tužiteljstvo nema dokaze”
Odbrane četvero osumnjičenih oštro su se usprotivile prijedlogu za mjere zabrane, tvrdeći da tužiteljstvo ne raspolaže dokazima koji bi potkrijepili osnovanu sumnju.
Branitelji su istaknuli da tužiteljstvo, osim vještačenih telefona prvoosumnjičenog Munjića, ne posjeduje druge materijalne dokaze, te da su sadržaji elektronske komunikacije “pogrešno interpretirani”.
Prema njihovim tvrdnjama, zapošljavanja u FUP-u provedena su u skladu s propisima, a prijedlog tužiteljstva temelji se na indicijama, a ne na čvrstim dokazima.
Vrhovni sud FBiH odluku o eventualnom prihvatanju mjera zabrane donijet će u zakonskom roku.
Istraga povezana s predmetom “Black Tie 2”
Istraga protiv Munjića i ostalih osumnjičenih proizlazi iz predmeta poznatog pod nazivom “Black Tie 2”, koji se odnosi na širu akciju domaćih i međunarodnih sigurnosnih agencija protiv mreže povezane s jednim od najvećih evropskih narkobosa, Edinom Gačaninom, poznatim kao Tito.
Munjić je bio među 23 osobe uhapšene u toj akciji, koju su koordinirale domaće policijske strukture uz podršku FBI-a, DEA-e i Europola. Upravo su s njegovih mobitela, oduzetih prilikom hapšenja, istražitelji pronašli sporne prepiske koje su dovele do sadašnjeg postupka.
Predmet je inicijalno otvorilo Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo u julu ove godine, nakon čega je prebačen u nadležnost Posebnog odjela federalnog tužiteljstva.
U fokusu borba protiv “sistemskog djelovanja” korupcije
Ovaj slučaj dodatno je produbio javnu raspravu o potrebi jačanja nezavisnosti policijskih i pravosudnih institucija u Federaciji BiH, posebno nakon niza afera koje su posljednjih godina otkrivale sprege između političkih struktura i sigurnosnih agencija.
Tužiteljstvo tvrdi da se radi o “sistemskom obrascu” u kojem je moć pojedinaca korištena za pogodovanja, zapošljavanja i razmjenu usluga, dok odbrane insistiraju da je riječ o “pretjeranoj interpretaciji” redovne komunikacije među zvaničnicima.
Vrhovni sud FBiH sada ima zadatak da odluči hoće li privremeno suspendirati osumnjičene sa njihovih pozicija — odluka koja bi mogla imati značajne posljedice ne samo po sam slučaj, već i po percepciju nezavisnosti institucija Federacije BiH.
federalna.ba