Dugonjić o radu Vrhovnog suda FBiH - Rezultati bolji nego 2024., ali problemi ostaju

Dugonjić o radu Vrhovnog suda FBiH - Rezultati bolji nego 2024., ali problemi ostaju
(Izvor: Arhiva)

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u protekloj godini donio je ukupno 4.608 odluka radom u tri odjeljenja – Krivičnom, Građanskom i Upravnom odjeljenju. Novoosnovani Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal (Posebni odjel), koji je s radom počeo 30. aprila prošle godine,  postupao je u više predmeta iz svoje nadležnosti.

V.d. predsjednice Vrhovnog suda FBiH Božidarka Dugonjić kazala je da su generalno rezultati rada bolji nego u 2024. godini, te da se može zaključiti i da je ostvaren dobar rezultat za osam mjeseci rada Posebnog odjela, ali da su, posmatrano po pojedinim segmentima posla, evidentirani i značajni problemi koji, teško da će biti rješivi u 2026. godini, bez podrške svih relevantnih institucija.

- Niz je poteškoća u radu Posebnog odjela koji se u značajnoj mjeri odražavaju na ukupno funkcioniranje Vrhovnog suda FBiH, imajući u vidu da Posebni odjel, koji ima prvostupanjsku nadležnost, podrazumijeva i izvršenje svih onih poslova koji su u djelokrugu prvostepenih sudova, ali Vrhovni sud FBiH nije kapacitiran za sve te poslove, niti su relevantni zakonski i podzakonski akti u cijelosti usaglašeni na način koji bi omogućio pravilno funkcioniranje Posebnog odjela u okviru Vrhovnog suda FBiH -  pojasnila je Dugonjić.

Neki od problema, kako je istakla, zahtijevaju neplanirano trošenje resursa, ljudskih i materijalnih - nadzor nad izvršenjem pritvora, ishrana osoba lišenih slobode, smještaj osoba upućenih u pritvorske jedinice, kao i troškovi branitelja po službenoj dužnosti koji su polovinom decembra 2025. godine, a kako je navedeno u informaciji Posebnog odjela, bili trostruko veći u odnosu na iznos koji je osiguran u budžetu. Također, problem je i pitanje izvršenja krivičnih sankcija po presudama Posebnog odjela, a koji se za sada ne može riješiti u okviru Vrhovnog suda FBiH, jer nije sistematizirano radno mjesto referenta za izvršenje krivičnih sankcija.

U Krivičnom odjeljenju Vrhovnog suda FBiH, od ukupnog broja krivičnih predmeta u 2025. godini – 1.078, na kraju godine nije riješeno njih 227. Kao jedan od razloga za velik broj neriješenih predmeta, v.d. predsjednica Dugonjić navela je odliv sudijskog kadra sa ovog odjeljenja (uglavnom odlazak sudija u penziju u nekoliko prethodnih godina), što nije praćeno blagovremenim popunjavanjem upražnjenih pozicija u skladu sa tada postojećim brojem neriješenih predmeta. Drugi razlog je povećan priliv krivičnih predmeta – 78 predmeta više u odnosu na 2024. godinu, kao i sama struktura krivičnih predmeta u smislu porasta broja složenih predmeta uključujući i predmete korupcije i organiziranog kriminala.

- Iako je izvanrednim naporom sudija u Krivičnom odjeljenju, u 2025. riješeno više krivičnih predmeta u odnosu na godinu prije, broj neriješenih predmeta na kraju 2025. godine ukazuje da se bez dovoljnog broja sudija dovodi u pitanje funkcionalnost ovog odjeljenja - dodala je Dugonjić.

Krivično odjeljenje Vrhovnog suda FBiH je za četiri godine rada (2022-2025), uspjelo završiti 103 predmeta ratnih zločina, postupajući po žalbama na presude koje su donijeli kantonalni sudovi. U istom periodu, donesena je 221 odluka u predmetima krivičnih djela korupcije i organiziranog kriminala.

Građansko i Upravno odjeljenje Vrhovnog suda FBiH su ostvarili jako dobre rezultate. Tako je Građansko odjeljenje riješilo 2.995 predmeta u 2025. godini, dok je neriješenih ostalo 196, što predstavlja šest posto u odnosu na broj neriješenih predmeta početkom godine i priliv koji je ostvaren tokom 2025. godine, a Upravno odjeljenje je riješilo 762 predmeta u protekloj godini, dok je 158 ostalo neriješeno, što predstavlja 17 posto neriješenih predmeta u odnosu na broj predmeta početkom 2025. i priliv koji je ostvaren tokom godine.

Odjeljenje za evidenciju sudske prakse, peto sudsko odjeljenje koje djeluje u okviru Vrhovnog suda FBiH, ostvarilo je značajne rezultate i to ne samo posmatrano u broju objavljenih sentenci i sudskih odluka u elektronskoj bazi sudske prakse i na web stranici suda, nego i brojnim drugim aktivnostima koje doprinose ujednačavanju sudske prakse, a time i ostvarenju principa jednakosti građana pred zakonom.

Promatrajući odluke Ustavnog suda BiH po odjeljenjima, slijedi da niti jedna apelacija na odluke Krivičnog odjela nije uvažena, dok su uvažene četiri na odluke Građanskog, i dvije na odluke Upravnog odjela.

- U odnosu na broj zaprimljenih apelacija – 143 u protekloj godini, procenat ukinutih odluka Vrhovnog suda FBiH od Ustavnog suda BiH je izrazito nizak i iznosi svega 4,2 posto - kazala je Dugonjić.

Kako bi se poboljšalo stanje u Vrhovnom sudu FBiH, Dugonjić planira poduzeti niz mjera koje uključuju: popunjavanje upražnjenih sudskih mjesta u saradnji sa VSTV BiH, ali i drugih sistematiziranih mjesta u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji, prvenstveno sudskih stručnih savjetnika radi podrške u radu sudijama, zatim osiguranje ravnomjerne zaduženosti sudaca predmetima, te kontinuirano praćenje priliva, riješenosti i složenosti predmeta, kao i prioritetno rješavanje starih predmeta.

Kada je u pitanju Posebni odjel, poduzet će se mjere kontinuiranog praćenja troškova obrane po službenoj dužnosti radi blagovremenog informiranja nadležnih o potrebi preraspodjele budžetskih sredstava, inicirat će se izmjene/dopune zakonskih i podzakonskih odredbi, uključujući i pitanje obima nadležnosti Posebnog odjela iz člana 25. Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (kao i drugih spornih odredbi tog zakona), te tražiti proširenje sistematizacije za radna mjesta koja su neophodna radi osiguranja pune funkcionalnosti tog odjela.

Također, u planu mjera za poboljšanje rada Vrhovnog suda FBiH neophodne su i mjere za povećanje nivoa transparentnosti i vidljivosti suda, kontinuirana suradnja sa VSTV BiH, Federalnim ministarstvom pravde, predsjednicima kantonalnih sudova, zatim suradnja za Centrom za edukaciju sudija i tužitelja FBiH i dr.

Dugonjić je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH imenovalo 16. oktobra 2025. godine za predsjednicu Vrhovnog suda FBiH, ali zbog toga što nije okončan postupak izvještavanja o imovini, obavlja funkciju v.d. predsjednice od 30. novembra prošle godine, saopćeno je iz Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Fena/federalna.ba

Vrhovni sud FBiH Božidarka Dugonjić