Zapadni Balkan dostigao najveću stopu zaposlenosti, u 2024. će se ubrzati ekonomski rast
Nakon usporavanja u 2023. godini, očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na tri posto u 2024, u uslovima daljeg oporavka u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Tempo rasta koji će region zabilježiti u 2024. bit će brži nego u 2023. godini, ali stopa rasta može biti niža za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju izvještaja. Projekcija rasta za 2025. godinu ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio je snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. godini se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. godini ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija.
"Uprkos višestrukim šokovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona", rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Dodala je da ohrabruje činjenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope.
Uprkos očekivanjima, tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je da jača u 2023. godini. Prosječna stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla je novu historijski najvišu vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. godine otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još uvijek je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvještaju.
Pored tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
"Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU“, izjavila je Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.
Dodala je da je za to potrebno unapređenje javnih politika i ulaganja kako bi se podstaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, i dalje je veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 posto stanovnika.
Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti ovog sektora, i to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvještaju.
federalna.ba/AA