Zamrzavanje mandata: Rješenje za blokade ili pogodnost za političare?

Osam dana ostalo je do roka u kojem Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) treba potvrditi rezultate Općih izbora. Izvršna ili zakonodavna vlast – zašto birati kada možete zadržati obje, barem privremeno. Nakon potvrde izbornih rezultata, brojni političari u Bosni i Hercegovini mogli bi istovremeno zadržati ministarske fotelje i osvojene mandate u parlamentima, uz stavljanje tih mandata u mirovanje.

Dok jedni u tome vide način da se spriječi blokada institucija, drugi upozoravaju na pravne nedoumice i mogućnost zloupotrebe sistema. Gdje prestaje kontinuitet vlasti, a počinje politička privilegija?

Ministarske fotelje i mandati u mirovanju

Ostavka ili mandat – za značajan dio političara u Bosni i Hercegovini to više nije nužno dilema. Ako ste se, naprimjer, pitali šta bi se moglo dogoditi s Vijećem ministara Bosne i Hercegovine nakon što ministrima Elmedinu Konakoviću, Zukanu Helezu, Davoru Bunozi, Edinu Forti, Srđanu Amidžiću i Sevlidu Hurtiću, kao i predsjedavajućoj Borjani Krišto, budu potvrđeni mandati u zakonodavnoj vlasti, odgovor je – ništa.

Na svojim dužnostima moći će ostati do imenovanja novog saziva Vijeća ministara, istovremeno zadržavajući osvojene mandate, koji bi bili stavljeni u mirovanje. Takvu mogućnost predviđa član 1.8a Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

„Lice koje je izabrano u zakonodavni organ na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, a na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da je nastavi, dužno je da svoj mandat u zakonodavnom organu stavi u mirovanje prije konstituirajuće sjednice zakonodavnog organa u koji je izabrano, dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku. U periodu u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu s iste liste s koje je izabrano lice s mandatom u mirovanju“, navodi se u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Zakon propisuje precizne rokove

Da bi nosioci funkcija nakon isteka mandata nesmetano mogli prijeći iz izvršne u zakonodavnu vlast, nužno je da se drže preciznih rokova, odnosno, da CIK u roku od najkasnije osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije podnesu pisani zahtjev, kojim će aktivirati svoj mandat. Stručnjaci iz ustavnog prava s kojima smo razgovarali na ovo pitanje gledaju različito. 

„To ne bi bilo u skladu s principom nepodudarnosti parlamentarnih funkcija. Kod zamjenskih mandata bila bi nejasna njihova priroda, odnosno pitanje pripada li mandat onome ko ga je zamrznuo ili onome ko ga privremeno obavlja. Zbog toga mislim da bi u svakom slučaju trebalo izbjeći te igrarije sa zamrzavanjem mandata“, smatra profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić.

Dok Bakšić upozorava na pravne nedoumice i moguće narušavanje principa nepodudarnosti funkcija, profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da ovaj institut omogućava kontinuitet rada institucija tokom formiranja nove vlasti.

„Bez ovog instituta ministri koji su izabrani u parlament morali bi odmah podnijeti ostavke na ministarske funkcije ili se odreći mandata, što bi paraliziralo rad ministarstava u ovom osjetljivom prijelaznom periodu, dok traju pregovori o formiranju nove vlasti, koji u Bosni i Hercegovini, kao što znamo, mogu trajati mjesecima. Time se onemogućava blokada institucija i omogućava nesmetan prijelaz i funkcioniranje vlasti“, pojašnjava Trlin.

Rizika gubitka fotelje, dakle, više nema. I dok su izmjenama zakona spriječene blokade institucija, a kojima smo ranije svjedočili, istovremeno je stvoren prostor u kojem funkcioneri mogu biti i vlast i opozicija, barem privremeno. 

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.