Zakon o sudovima BiH - struka upozorava, vladajuća koalicija bez konsenzusa

Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od prioriteta na evropskom putu. Reakcije na ponuđeni nacrt iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine su podijeljene, vladajuća koalicija u Vijeću ministara i dalje nema koncenzus. U predloženom nacrtu predviđa se uspostava Višeg suda Bosne i Hercegovine, koji bi žalbeno postupao u odnosu na prvostepene odluke Suda Bosne i Hercegovine, a o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine zasad niko ne govori, iako bez njegove uspostave pravosudni sistem ostaje nedovršen. Odnosno, i dalje nema ujednačene pravne prakse.

U praksi, ukoliko ovaj zakon stupi na snagu, sudovi Bosne i Hercegovine ne bi mogli procesuirati slučajeve koji su se odvijali na području samo jednog entiteta, osim u striktnim situacijama, a time bi bila smanjena nadležnost državnog pravosuđa. Sud Bosne i Hercegovine i Viši sud bili bi odvojene institucije, smatraju naši sagovornici.

“Proizlazi zaključak da su ta djela koja su počinjena na području jednog entiteta u domenu pravosuđa tog entiteta, neovisno o tome o čemu se tu konkretno radi. Premda postoji izlaz iz te situacije, zakonodavac ga je predvidio - da ako bi nastupila šteta po državu Bosnu i Hercegovinu da bi tad mogao suditi i sud Bosne i Hercegovine. Taj pojam velike štete za Bosnu i Hercegovinu je dosta problematičan. Postavljeno je to teritorijalno ograničenje i to je višak. Ta odredba uopće nije trebala postojati i sve bi bilo uredu”, pojasnio je advokat Asim Crnalić, gostujući u Jutarnjem programu Federalne televizije.

“Ako se usvoji ovakav zakon, to je ustupak u korist kriminala i organiziranog kriminala. Njime se smanjuje nadležnost suda Bosne i Hercegovine. Zašto sad idemo od početka i zašto smanjujemo nadležnost državnog suda kad znamo da je naše pravosuđe politički zarobljeno, a to se pogotovo odnosi na entitetsko pravosuđe, a slučajevi Memić i Dragičević su to najbolje pokazali”, ističe advokat Ifet Feraget.

Profesor Ustavnog prava iz RS-a Milan Blagojević smatra da postoji niz opasnosti koje nacrt nosi sa sobom. U predloženom nacrtu predviđa se uspostava Višeg suda Bosne i Hercegovine koji bi žalbeno postupao u odnosu na prvostepenu odluku Suda Bosne i Hercegovine, a Blagojević smatra da je neprihvatljivo stvaranje još jedne nove pravosudne institucije. Bit će to polaganje temelja da taj viši sud u dogledno vrijeme preraste u Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, čime će izgubiti smisao svog postojanja Vrhovni sud RS-a, kaže Blagojević.

“U krivičnoj oblasti nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine takođe proširuje sadašnju nadležnost Suda Bosne i Hercegovine, jer bi ovaj po tom nacrtu mogao da sudi i za krivična djela za koja sada nadležnost imaju sudovi u Republici Srpskoj. Naime, taj nacrt, primjera radi, daje nadležnost Suda Bosne i Hercegovine, a to znači da je oduzima od sudova RS-a, da sudi za krivično djelo terorizma iz Krivičnog zakonika RS-a, ako je djelo učinjeno u inostranstvu", naveo je Blagojević.

Iz Transparency Internationala podsjećaju da su još dok je ovaj Nacrt bio u javnoj raspravi upozoravali na neprecizno definirane pojedinosti a koje se odnose na djela koja su djelimično ili u cijelosti počinjena na području dva ili jednog od entiteta i Brčko distrikta BiH. Posebno neprecizno definiran pojam štete velikih razmjera, a sve ovo bi išlo u prilog određenim političkim strukturama.

“Samim time ide se na zadovoljavanje zahtjeva jedne od vladajućih političkih stranaka, prije svega SNSD-a, koji je na sužavanju nadležnosti suda Bosne i Hercegovine insistirao još od kada je počela priča o reformi pravosuđa. S druge strane, jeste pozitivna činjenica da će postupanje po žalbama biti izdvojeno iz Suda Bosne i Hercegovine”, dodaje Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH.

Stoga se postavlja i logično pitanje ko i pod koju cijenu političkih ustupaka pod krinkom dogovora će pristati na donošenje zakona koji je, ako je suditi po tvrdnjama prethodnih sagovornika po volji određenih vladajućih stranaka, a nauštrb budućnosti države Bosne i Hercegovine. Sjednica Vijeća ministara koja je zakazana za četvrtak nije uvrstila u dnevni red raspravu o ovom Nacrtu zakona. Očito je da se lideri vladajuće državne koalicije o ovom važnom pitanju još nisu dogovorili.

federalna.ba