Zakon o AV djelatnostima izlazi iz ladice, Ministarstvo obećalo bolju komunikaciju, reditelji traže reviziju svega

Pismo Udruženja rediteljica i reditelja BiH Vladi Federacije ne prestaje u javni diskurs dovoditi teme iz svijeta kinematografije.

Oglušeni na smjernice, zahtjeve i molbe, optužba je Udruženja rediteljica i reditelja BiH Vladi Federacije. Zakon o kinematografiji nije ni pročitan, a kamoli stavljen u proceduru. Iznijeli su to u pismu premijeru Nerminu Nikšiću. Federalno ministarstvo kulture i sporta izlazi sa novom informacijom: Zakon o audiovizuelnim djelatnostima izlazi na vidjelo.

„Želim vjerovati da ćemo zajedničkim naporom, a to smijem reći u ime Ministarstva, učiniti sve da zakon o AV djelatnosti ugleda svjetlo dana, ne vidim nijedan razlog da taj zakon ne ugleda svjetlo dana, a on će uvesti sve ono što države u okružju i svijetu imaju - red i disciplinu u ovom sektoru“, kazala je ministrica Sanja Vlaisavljević (HDZ BiH).

Reditelj Srđan Vuletić ističe da je potrebno u toj proceduri da se struka pita: „Pretpostavljamo da je u proceduru upućen prijedlog zakona koji je pravila jedna radna grupa prije 10-ak godina. Taj zakon je možda u ovom trenutku zastario, treba ga upadateovati - to je lakše nego da se čeka da se to sve skupa pokrene“.

Ali - ko sve čini struku? Jedan glas iz javnosti Udruženju rediteljica i reditelja BiH spočitava centralizaciju ovlasti. Od Ministarstva traži da sve strane iz filmske industrije budu konsultovane.

„Nije Sarajevo jedini grad u Federaciji BiH gdje se dešava film, gdje imamo filmske autore, gdje imamo producente. Vi imate jednu jaku bazu trenutno i u Širokom Brijegu i u Mostaru i u Zenici i u Tuzli i u Bugojnu... Glas svih tih ljudi mora se čuti - ministrica Vlaisavljević i Ministarstvo jeste tu da bude u službi i funkciji svih“, poručuje reditelj Ahmed Imamović.

Ministrica Vlaisavljević ističe kako nije naišla na podatak da nekome nisu udovoljili da mu odgovore na pitanje ili da ugoste bilo koga ko im se obratio da bude primljen na razgovor.

Pismo žalbe na nejasne kulturne politike tek otvara teme o kojima se pričalo, ali šapatom: reviziju nesnimljenih filmova finansiranih iz federalnog budžeta traže jedni, reviziju budžeta snimljenih filmova traže drugi. Ko se treba plašiti, koje će se neuralgične tačke otkriti i da li će, hoće li kinematografija ugledati vlastitu sistemsku konstrukciju - pitanja su koja će tek dobiti svoje epiloge.

federalna.ba