Zaključane cijene kao privremeno olakšanje, no kako živjeti i preživjeti?

Dok cijene hrane i osnovnih potrepština rastu iz mjeseca u mjesec, plate ne prate taj tempo. Kupovna moć građana sve je manja, a troškovi života sve veći. U Bosni i Hercegovini danas je skuplje gotovo sve, od hljeba do grijanja. Vlada Federacije pokušava ublažiti pritisak kroz akciju „zaključane cijene“, ali građani kažu da je teško preživjeti.

Dok cijene rastu plate stagniraju. Sindikalna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini za septembar iznosila je 3.431 KM, dok prosječna plata u Federaciji pokriva manje od polovine tog iznosa. Minimalna plata tek trećinu. Život postaje sve skuplji, a standard građana sve niži. Teško je, kažu, preživjeti:

“Vrlo teško, s 200 KM primanja. Platim struju i dadžbine.”
“Potrošačka korpa 3.500 KM, a ja sam penzioner s najnižom penzijom.”
“Smatram da to ne bi trebalo da bude tako, pogotovo plate, većinom se svode na minimalac.”

U pokušaju da ublaži rast troškova, Vlada Federacije produžila je akciju „Zaključane cijene“ do kraja godine. Riječ je o ograničenju marži na 65 osnovnih životnih artikala, od brašna i ulja do mlijeka i deterdženata.

“Osnovni cilj je bio da se zaštiti najugroženija kategorija, a povod za produženje ove odluke je bila i rastuća inflacija koja je zahvatila cijeli region”, kazao je Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (Naša stranka).

Ova mjera se u praksi pokazala korisnom, ali ne i dovoljnim rješenjem. No, građani osjećaju olakšanje.

“Imamo tu aktivnost, vrlo značajnu, ‘zaključavanja cijena’, gdje se pokušalo samo od strane Ministarstva trgovine ublažiti teški uslovi za život porodica”, navodi Gordana Bulić, predsjednica Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona.

Tako su “zaključane cijene” određenih artikala niže od 17 do 23%.

“Ljudima koji žive s penzijom od 500-600 maraka i porodicama s dvoje-troje djece koje žive s jednom platom - i 60 maraka je značajna ušteda”, ističe Bulić.

U pripremi je i zakon o kontroli cijena, koji će omogućiti reakciju Vlade i Ministarstva u vanrednim tržišnim okolnostima.

“Isto tako i Zakon o zaštiti potrošača, gdje ćemo zaštititi naše kupce od nekih nepoštenih trgovačkih praksi”, navodi Hasičević.

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je rast cijena uslovljen i strukturnim faktorima od globalnih tokova do domaćih odluka o minimalnoj plati.

“Ova poskupljenja koja su se desila ove godine u Bosni i Hercegovini su, prije svega, posljedica rasta minimalne plate u Federaciji. Inflacija nije samo pitanje cijena, nego i pitanje količine novca u opticaju”, objašnjava ekonomista Damir Bećirović.

U zemlji u kojoj potrošačka korpa prelazi 3.000 KM, a većina građana prima tek polovinu toga, borba s inflacijom postaje svakodnevnica. „Zaključane cijene“ za neke znače uštedu, ali za mnoge tek podsjetnik koliko je sve drugo odavno otključano.

federalna.ba