Zaimović: Vukoja je blizak Čoviću, sve ostalo je bacanje prašine u oči

Gost emisije Rezime bio je Mirsad Zaimović, šef Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta.

Na početku razgovara osvrnuo se na informaciju koja se danas pojavila u medijima da će Ustavni sud FBiH u ponedjeljak odlučivati o četiri zahtjeva opozicije za ocjenu ustavnosti određenih sjednica Zastupničkog doma - riječ je o konstituirajućoj sjednici, te onim na kojim su doneseni budžet i Poslovnik.

„Radi se o četiri različite apelacije. Predugo smo čekali, pogotovo ako se zna da je konstituirajuća sjednica održana prije godinu i pol dana. Ja sam tada prekinuo sjednicu, čekali smo neke presude Ustavnog suda da se dese u par dana da bismo nastavili sjednicu. Tadašnja pozicija je odlučila da nastavi sjednicu i po našem mišljenju to je urađeno mimo Poslovnika. Nakon godinu i pol dana funkcionisanja parlamenta mogu konstatovati da je Ustavni sud sporo reagovao i to je manje bitno u ovom trenutku. Ne nebitno, jer svako kršenje Ustava je nešto na što smo svi dužni skrenuti pažnju“, kazao je Zaimović, pa nastavio:

„Ali posljednje sjednice koje su održane, po našem mišljenju, i to je na sastancima potvrdila i dopredsjedavajuća Edina Gabela, kada je predsjedavajuća nakon što je dala ostavku, prenosila ovlasti na dopredsjedavajućeg, bila je dužna, vrlo jasno to stoji u Poslovniku, da konsultuje oba dopredsjedavajuća. To nije učinjeno, to je konstatovano i kroz zapisnike, i mi tvrdimo da posljedice odluka koje su donesene pod predsjedavanjem Mladena Boškovića nisu validne, time je narušen Poslovnik. To je predmet kojim se bavi Ustavni sud“, pojasnio je.

Na tim sjednicama, kaže Zaimović, usvojen je novi Poslovnik koji je omogućio da se promijene radna tijela - prije svega se radi o Komisiji za izbor i imenovanje.

„Ta bi odluka Ustavnog suda trebala da učini ništavnim te odluke parlamenta. Ne znam šta bi se desilo kada je u pitanju budžet, jer ga Vlada uveliko troši. Ali kada je u pitanju djelovanje parlamenta i njegovih radnih tijela, mi bismo to ponovo vratiti na dnevni red i uveli u Poslovnik odnosno Ustav“, objasnio je on.

Upitan hoće li biti većine da se izglasa imenovanje Marina Vukoje, Zaimović je rekao:

„Ustavni sad je zadnja brana u odbrani države. Proces izbora sudije Ustavnog suda je počeo u prošlom mandatu. Mi smo tada formirali radno tijelo, koje čine tri člana parlamenta i dva člana predstavnici Udruženja sudaca FBiH. Tada je predsjedavao tim tijelom Bošković, a u njemu su bili predstavnici SDA i DF-a. Da je SDA htjela, kao što današnja pozicija tvrdi da smo radili, da izaberemo nekog koga HDZ preferira, u ovom slučaju Marina Vukoju, to bismo uradili u prošlom mandatu. Dakle, Bošković je cijeli proces otezao jer nije bilo spremnosti SDA da izađe u susret želji HDZ-a. Tvrdim, i to ću kazati i na parlamentu, 98 je zastupnika, većina je potpuno svjesni da je Vukoja kandidat HDZ-a i da je blizak Čoviću. Sve ostale informacije su bacanje prašine u oči javnosti. Rang listu nisu pravili neki stručnjaci pa da se na njih pozivaju predstavnici Trojke nego su ih pravili oni koji su dobili instrukcije kako će glasati. Sve ovo što se dešava oko izbora sudije Ustavnog suda je vrlo bitno za državu. Ovo je crvena granica“.

Osvrnuo se i na činjenicu da je Federalna vlada produžila mandat Vahidinu Munjiću na mjestu vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije, iako je protiv njega otvorena istraga zbog zloupotrebe položaja.

„Od momenta kada je konstituisana vlast, predstavnici Trojke i parlamentarne većine glasali su da na bitnim pozicijama budu ljudi koji su osuđenici, zatvorenici, glasali su za ljude sa crne liste, i ovo je još jedna u nizu odluka o imenovanju koja znači degradaciju države“.

O mogućem preslagivanju vlasti, odnosno hoće li Ramo Isak biti izbačen, a NES ponovo biti dio većine, kaže:

„Parlamentarna većina ima problem. Godinu i pol dana su potrošene. Mi pričamo o sudiji Ustavnog suda, o potezima Milorada Dodika, u međuvremenu se dešavaju negativni trendovi na terenu. Penzioneri sve lošije žive, cijene divljaju, padaju nam makroekonomski pokazatelji. Nemamo set fiskalnih zakona koji je obećavan, ne pomažemo privredi. Ovo je ozbiljna situacija u kojoj država nazaduje. Oni su zarobljeni u interese pojedinih političkih subjekata. Trebalo bi tu parlamentarnu većinu proširiti. NES je davao poprilično radikalne poruke vezano za način konstituisanja vlasti i trebali bi baš napraviti totalni salto mortale kako bi se pridružili većini - kako to objasniti biračima. Eliminisati Isaka ne znam da li su u stanju. Indikativne su njegove izjave kojima prkosi ostatku većine“, smatra Zaimović.

Dotakao se i problema s finansiranjem javnih RTV servisa i gašenju signala RTVFBiH.

„Najdogovornije su vlasti za to. Vijeće ministara BiH i ministar za promet i komunikacije. Njegov angažman je bio potpuno nejasan u cijeloj ovoj priči. Ne vidim ideju kako misle riješiti ovaj problem. Javno su kazali da imaju namjeru smijeniti odnosno imenovati Upravni odbor i povesti računa o menadžmentu Federalne televizije. Oni ne govore o načinima prevazilaženja problema, oni govore o preuzimanju funkcija unutar menadžmenta Federalne televizije. Nažalost, nećemo dobiti neku kreativnu ideju kako sistemski izaći iz ovog problema nego ćemo dobiti menadžment koji će šutjeti kada su u pitanju nagomilani problemi unutar javnog servisa BiH“, zaključio je Zaimović.

federalna.ba