Zagreb: Održana zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske
U Zagrebu je održana treća zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske. Među temama današnje sjednice bila je i tematika izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, kao i utjecaj projekta “Gornji horizonti” na sliv rijeke Neretve.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković obratio se nakon zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te istakao podršku Bosni i Hercegovini na putu ka euroatlantskim integracijama. Kako je istakao, na današnjoj sjednici raspravljalo se i razgovaralo o brojnim zajedničkim temama značajnim za obje zemlje.
„Strukturirali smo našu raspravu u nekoliko cjelina. Prva se odnosila na saradnju u kontekstu evropskih integracija BiH i njenom pristupanju Eurpskoj uniji, vanjsko-političkoj saradnji. Zatim smo razgovarali o pitanjima okoliša o Trgovskoj gori, gornjim horizontima i infrastrukturnim projektima.“
Kazao je da je razgovarano i o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija koji prolazi i kroz Bosnu i Hercegovinu.
„Želimo investirati u plinovode koji bi od Dugog Polja išli prema Zagozdu, Imotskom zatim u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način
bismo pomogli plinifikaciju tog dijela Bosne i Hercegovine. Želimo da se taj projekt u godinama koje slijede završi.“
Kako je kazao Plenković, govorilo se i o pitanjima koja se tiču sukcesije, kao i aerodroma u Trebinju, ali i imovinsko-pravnih odnosa. Osvrnuo se i na odlagalište otpada Trgovska gora:
„Što se tiče odabira lokacije, on je odabir koji Hrvatska autonomno donosi. Dakle, to je odluka hrvatske Vlade i to odlagalište je niskog i srednje radioaktivnog otpada s najvišim sigurnosnim standardima koje će spriječiti ugrozu u smislu radijacije.“
Potpisan je i sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja i sporazum o rekonstrukciji mosta Novi Grad – Dvor. Razgovarano je i o saradnji na području migracija i azila, civilne zaštite kao i upravljanju granicama. Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto:
„Između ostalog, danas smo, kroz provedbu ugovora o evropskom partnerstvu, intenzivirali našu saradnju kako bismo proveli taj ugovor u smislu potpore i pružanja specifičnog znanja i iskustva koje Hrvatska ima u procesu evropskih integracija. Ovo će zasigurno olakšati ispunjavanje svih uslova koje je Evropska komisija stavila pred Bosnu i Hercegovinu.“
Krišto je kazala da danas tema sjednice nije bila izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini:
„To je pitanje i obaveza političkih predstavnika institucija Bosne i Hercegovine. Ali želim naglasiti da je to pitanje koje je još uvijek opterećuje odnose, pa i rad institucija Bosne i Hercegovine. Na koncu, i njen evropski put. Mi dalje imamo u BiH da jedan narod drugom narodu bira političke predstavnike.“
Kako su kazali Plenković i Krišto, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su prošle godine dosegle razmjenu od 4,5 milijarde eura, što svjedoči intenzivnoj saradnji dviju zemalja.