Zagovornici slobode govora kritikuju turski zakon o novim medijima

Turski parlament usvojio je kontroverzni zakon kojim se mijenjaju zakoni o štampi i društvenim medijima s navedenim ciljem borbe protiv lažnih vijesti i dezinformacija, kritičari strahuju da bi vlada Recepa Tayyipa Erdogana mogla da iskoristi taj zakon da ograniči slobodu govora i nastavi suzbijanje društvenih medija i nezavisnog izvještavanja uoči ključnih izbora u junu, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija. Turski parlament usvojio je novi zakon koji ima za cilj suzbijanje dezinformacija i koji dozvoljava vladi da zatvori novinare i korisnike društvenih medija zbog širenja informacija za koje se smatra da su lažne ili obmanjujuće, piše The New York Times.

Posljednji dio zakona, koji također zahtijeva od kompanija društvenih medija da predaju lične podatke korisnika za koje se sumnja da šire "lažne vijesti", odobren je 13. oktobra, glasovima vladajuće stranke predsjednika Erdogana i njenih saveznika.

Erdogan, koji je posljednjih godina koncentrisao više moći a bio sve manje tolerantan prema kritičarima, tvrdio je da je neophodno boriti se protiv dezinformacija te je nazvao društvene medije prijetnjom demokratiji. Međutim, dodaje list, mnogi opozicionari, zagovornici slobode medija i pravni stručnjaci kritikovali su zakon kao prijetnju demokratiji.

Te brige su posebno akutne uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora zakazanih za juni sljedeće godine, na kojima će Erdogan i njegova stranka nastojati da ostanu na vlasti, uprkos galopirajućoj inflaciji koja je dovela do pada njihove popularnosti u anketama.

Zakon o dezinformacijama je, ukazuje The New York Times, najnoviji korak u onome što su zagovornici prava nazvali ograničavanjem slobode izražavanja u Turskoj pod Erdoganom, koji je bio premijer zemlje od 2003. i predsjednik od 2014. godine.

Kontroverzni nacrt zakona, koji je predložila vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP), sadrži širok spektar odredbi koje imaju za cilj da se zauzda domaće novinarstvo kao i društveni mediji, piše Guardian.

Novi turski zakon o dezinformacijama znači da bi oni koji su proglašeni krivima za namjerno objavljivanje dezinformacija ili "lažnih vijesti" za koje vlasti tvrde da šire paniku, ugrožavaju bezbjednosne snage ili cjelokupno zdravlje turskog društva mogli biti osuđeni na do tri godine zatvora.

Ako osoba prikriva svoj identitet dok širi dezinformacije, te kazne mogu biti povećane za polovinu, navodi se u zakonu koji, smatraju kritičari, jasno ne definiše lažne informacije.

Koalicija 22 organizacije za slobodu štampe saopštila je da nacrt zakona "osigurava okvir za opsežnu cenzuru online informacija i kriminalizaciju novinarstva, što će omogućiti vladi da dodatno obuzda i kontroliše javnu debatu uoči opštih izbora u Turskoj sljedeće godine".

Glasanje za kontroverzni zakon kojim se mijenjaju zakoni o štampi i društvenim medijima, uslijedilo je poslije burnih sjednica parlamenta na kojima su opozicioni poslanici glasno negodovali zbog "zakona o cenzuri", a jedan poslanik je čekićem razbio pametni telefon, navodi AP.

Dok su predstavnici opozicije tvrdili da vladajuća većina glasa za "zakon o cenzuri" pred izbore 2023, kako bi vlast ušutkala glasove javnosti i političke opozicije, poslanik vladajuće stranke Mahir Unal odbacio je te tvrdnje, rekavši da zakon ne cilja na kritiku, izražavanje mišljenja ili informacije "koje ne prelaze granice". 

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope pozvala je 12. oktobra Tursku da ne donosi zakon navodeći da bi se time "nanijela nepopravljiva šteta ostvarivanju slobode govora prije izbora".

Turska je, napominje AP, ocijenjena kao "neslobodna" u 2021. na indeksu Sloboda na internetu koju sprovodi organizacija za ljudska prava Freedom house dok su Reporteri bez granica svrstali Tursku na 149. mjesto od 180 zemalja u svom Svjetskom indeksu slobode medija.

Novi zakon, koji bi mogao imati zastrašujući efekat na govor uoči opštih izbora, uključuje izmjene turskog krivičnog zakona i zakona o telekomunikacijama kao i korake da se online mediji podvedu pod veće vladine propise, ističe The Wall Street Journal.

Jedna odredba zakona bi zahtijevala da aplikacije za razmjenu poruka predaju korisničke podatke ako to zatraži Uprava za informacione i komunikacione tehnologije Turske.

Ovaj aspekt novog zakona izazvao je zabrinutost za privatnost i mogao bi, prema ocjeni američkog lista, predstavljati dilemu za velike tehnološke kompanije poput Mete, koja posjeduje Facebook i WhatsApp, platforme s milijardama korisnika.

Erdoganova vlada se ranije sukobila s tehnološkim gigantima, uključujući 2020. kada je vlada usvojila zakon kojim se od kompanija društvenih medija zahtijeva da postave predstavnika u Turskoj koji će se baviti zahtjevima za blokiranje i uklanjanje određenog sadržaja. Facebook se u početku opirao, prije nego što je imenovao potrebnog predstavnika.

Iako je Turska još uvijek demokratija s aktivnim opozicionim partijama i živahnim građanskim društvom, ona se posljednjih godina svrstala među najveće tamničare za novinare. Turska je 2021, naglašava The Wall Street Journal, u zatvoru držala 18 novinara, što je šesti najveći broj zatvorenih novinara u svijetu.

federalna.ba/Beta