Zagonetni razgovori SAD-a i Irana: Ko je Ghalibaf koji to negira?

Predsjednik Parlamenta Irana, Mohammad-Bagher Ghalibaf, koji je odbacio tvrdnje o direktnim pregovorima sa SAD-om, spada među najuticajnije političare u Iranu i ima bliske veze s Revolucionarnom gardom, piše danas DW.

Također se dodaje da se njegovo ime povezuje i s korupcijom i gušenjem protesta, te da će se tek vidjeti da li će možda preuzeti neku još važniju političku ulogu.

Američki pokušaji pregovora

Američki predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak izjavio da se razgovara s Iranom i da postoji nada za sporazum o okončanju sukoba.

Međutim, po informacijama američkog portala Axios, Egipat, Pakistan i Turska su u nedjelju posredovali između SAD-a i Irana, pokušavajući da za ponedjeljak dogovore telefonski razgovor s predsjednikom iranskog parlamenta Ghalibafom i njegovim timom.

Vlast u Teheranu je negirala da je bilo razgovora.

Ghalibaf kaže da su to "lažne vijesti" koje imaju za cilj manipulaciju finansijskim i naftnim tržištima, kao i da Trump kupi vrijeme.

Po pisanju Wall Street Journala, u petak će hiljade pripadnika američke Mornaričke pješadije – "marinaca" – biti poslane na Bliski istok kako bi osigurale prolaz brodova kroz Hormuški moreuz.

Karijera i vojna prošlost Ghalibafa

Mohammad-Bagher Ghalibaf (64) je bivši pilot i komandant Revolucionarne garde. Doktorirao je političku geografiju, fokusirajući se na odnos prostora, moći, države i sigurnosne politike.

Kao mlad vojnik, Ghalibaf je učestvovao u Iransko-iračkom ratu od 1980. do 1988. godine i izgradio karijeru u Revolucionarnoj gardi. Nakon rata postao je šef građevinskog štaba Khatam al-Anbiya, koji je pod kontrolom Revolucionarne garde izgradio stotine podružnica i podizvođača.

Godine 1997. imenovan je za komandanta vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde. Tokom studentskih protesta 1999. godine, zajedno s Qasemom Soleimanijem, poslao je pismo tadašnjem predsjedniku Mohammadu Hatamiju, upozoravajući da "više ne toleriše proteste". Kasnije je priznao da je lično tukao demonstrante dok je prolazio ulicama motociklom. Godinu dana kasnije postao je šef policije Irana.

Političke ambicije

Ghalibaf je imao velike političke ambicije i tri puta se kandidovao za predsjednika Irana. Godine 2005. izgubio je od Mahmouda Ahmadinejada. Potom je sam preuzeo upravljanje Teheranom kao gradonačelnik od 2005. do 2017.

Godine 2013. ponovo se kandidovao i izgubio od Hasana Rohanija, dok je 2017. povukao kandidaturu da bi podržao drugog konzervativnog kandidata.

Tokom njegovog mandata u Teheranu, mnoge državne nekretnine prodavane su ispod tržišne cijene, ponekad i do 50 % ispod stvarne vrijednosti, a među kupcima su bili državni zvaničnici i Ghalibafovi rođaci.

Kontroverze i korupcija

Tvrdi se da je Ghalibaf prebacivao značajne sume novca iz gradske kase u fondaciju svoje supruge, koja navodno pomaže samohranim majkama, ali način rada fondacije nije transparentan.

Optužbe za korupciju protiv Ghalibafa nikada nisu u potpunosti razjašnjene zbog njegove bliske veze s ajatolahom Khameneijem. Novinari koji su izvještavali o tim temama bili su osuđivani na zatvorske kazne.

Utjecaj unutar Revolucionarne garde

Posljednjih godina i događaji iz porodičnog okruženja Ghalibafa izazvali su medijsku pažnju.

Ghalibaf se smatra političarem s velikim utjecajem unutar Revolucionarne garde. To što, za razliku od drugih visokih funkcionera Irana, do sada nije ubijen u američkim i izraelskim napadima, u Iranu ostavlja prostor za spekulacije. DW dodaje da će se tek vidjeti da li će Ghalibaf zaista preuzeti neku još važniju političku ulogu.

federalna.ba/Beta