Zabrinjavajući pad stope vakcinisanja, prijete nam nove epidemije

Posljednja sedmica u aprilu obilježava se kao Evropska sedmica imunizacije. Cilj je podići svijest o značaju ove uspješne prventivne aktivnosti u zaštiti zdravlja koja je u proteklih 200 godina zaustavljala epidemije i spasila brojne živote. Zdravstvene organizacije upozoravaju na zabrinjavajući pad stope vakcinisanja, što može dovesti do novih epidemija, te ugroziti javno zdravlje.

Podaci zdravstvenih ustanova na području Srednjobosanskog kantona također pokazuju trend smanjenja broja vakcinisanih, naročito među najmlađima. Neki od razloga su pandemija koronavirusa, ali i nezainteresiranost roditelja te strah od posljedica vakcinisanja.

Pored 10 redovnih u kalendaru imunizacije djece, i vakcina protiv humanog papiloma virusa najbolja je preventivna mjera protiv nekoliko vrsta karcinoma. A koliko je potrebna, govori i podatak Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo da se na području ovog kantona broj oboljelih od karcinoma u posljednjih 15 godina utrostručio. Iako se ove vakcine na području Srednjobosanskog kantona očekuju tek naredne godine, edukacija o njihovom značaju je od velike važnosti.

Pandemija koronavirusa dovela je do značajnog pada redovne vakcinacije djece. Najniži obuhvat je MRP vakcinom, koji je spao na 52%, a za kolektivni imunitet cilj je 95% vakcinisane djece.

“Bilježimo pad svim cjepivima, osim cjepivom protiv tuberkuloze – BSŽ cjepivom, i cjepivom protiv hepatitisa prva doza. To su cjepiva koja se obično daju u porodilištu”, ističe dr. Rozalija Nedić, članica Službe za epidemiologiju i zarazne bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Među razlozima pada imunizacije je i antivakcerski lobi, što je dovelo do sve veće bojazni roditelja o nuspojavama vakcina, tvrde iz travničkog doma zdravlja, gdje također bilježe slične trendove.

“Nauka je dokazala da ne utječe, odnosno ne izaziva autizam MMR, odnosno MRP vakcina, iako roditelji još uvijek ne vjeruju. Te se studije mogu dobiti na uvid”, kaže dr. Alisa Islamović Hrnjić, šefica Službe za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Doma zdravlja Travnik.

Propuštene doze prijete vraćanju zaraznih bolesti, upozoravaju iz ove zdravstvene ustanove, nadajući se i vakcinama protiv pneumokoka i meningokoka. Upozoravaju na već zabilježene slučajeve rota virusa kod djece.

“S ovim novim trendovima slabije imunizacije već smo imali epidemiju morbila. Imamo sporadično slučajeve velikog kašlja, tetanusa, različitih zaraznih bolesti koje životno ugrožavaju svu populaciju”, ističe Islamović Hrnjić.

Najučinkovitija metoda prevencije protiv bolesti djece, ali i određenih vrsta karcinoma je vakcinacija. Pokazala su to iskustva Australije, koja je imunizacijom protiv HP virusa skoro iskorijenila karcinom grlića maternice, inače treće po redu najučestalije oboljenje, naročito mlađih žena.

“Osobno sam u zadnju godinu vidjela tri karcinoma kod trudnica. Karcinoma vrata maternice koji su najvjerovatnije uzrok HPV infekcije. Problem nam je što nam se te žene prvi put javljaju u trudnoći”, napominje dr. Ana Pecirep Šeremet, ginekologinja Doma zdravlja Kiseljak.

Dok čekamo nacionalni program prevencije, nadležni Federalni zavod za sada provodi pilot projekat vakcinisanja protiv HP virusa u tri kantona.

“Cijepit će se djevojčice u osmom razredu, 13-14 godina. Ovo je pilot projekat i početak. U budućnosti želimo da uvedemo cijepljenje protiv HPV-a u redovni program”, navodi dr. Nedić.

“Mora i šira zajednica shvatiti da se više radi na promoviranju, jer kad se uporede troškovi kojima se izlaže država za liječenje jedne osobe, to je što se tiče prevencije vrlo malo”, poručuje Nada Bešlić, predsjednica Udruženja žena oboljelih od karcinoma zraka Sunca Kiseljak.

Stoga je edukacija o važnosti vakcinacije od velikog značaja. Jer i kada stignu, vakcine protv HP virusa bi mogle završiti poput onih protiv kovida 19, kojih je zbog isteklog roka trajanja propalo oko 607.000, a mogućnost zaštite iskoristilo je tek 30% građana Federacije.

Jedno od najvećih dostignuća u medicini, kako za ljude, značajno je i u zaštiti zdravlja životinja. Jer bolesti životinja predstavljaju i prijetnju po javno zdravlje. Među najčešćim je bruceloza, a zbog nedostatka vakcina prethodnih godina bilježili smo veliki broj oboljelih životinja, ali i ljudi u ovom kantonu. No, kako su nam potvrdili veterinari, vakcine protiv bruceloze se očekuju početkom maja, kada će početi realizacija projekta vakcinacije životinja.

federalna.ba