Zabrinjavajuće navike: Svako četvrto dijete ne doručkuje

Gotovo svako četvrto dijete nikada ne doručkuje, a polovica djece ne bavi se sportom na području Tuzlanskog kantona, pokazali su rezultati istraživanja provedenog u okviru projekta TK Fit. Riječ je o školskom programu praćenja tjelesne spremnosti i izrade fitness mape kantona, čiji je cilj preventivnim djelovanjem unaprijediti zdravlje budućih generacija kroz sustavan i učinkovit angažman cijele zajednice.

Projekt se prvi put provodi u Tuzlanskom kantonu, ali i u Bosna i Hercegovina, a trebao bi rezultirati bazom podataka na temelju koje će se pratiti razvojne karakteristike djece, kreirati smjernice za unapređenje zdravlja i djelovati preventivno.  Nosilac projekta je Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, a povod je ranije obavljeno istraživanje kretnih navika djece predškolskog uzrasta čiji rezultati su pokazali da samo mali broj djece ispunjava smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.

Dekan Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Edin Užičanin istaknuo je da je samo mali broj djece ispunio preporučene smjernice. „Samo šest posto djece iz testiranog uzorka ispunilo je jednu od tri smjernice i tada smo shvatili da imamo ozbiljan problem. Djeca u najranijoj dobi nedovoljno se kreću, a riječ je o najosjetljivijoj fazi rasta i razvoja“, kazao je Užičanin.

Zbog toga su napravili korak dalje i odlučili da provjere šta se dešava u školskom uzrastu. Sada je projekat već u drugoj fazi i polako se prikupljaju svi važni podaci. Već je urađeno anketiranje više od 2.000 učenika uzrasta od 7 do 10 godina o prehrambenim navikama.

Prodekan za znanstveno-istraživački rad Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Tarik Huremović naveo je da rezultati ukazuju na nezdrave prehrambene obrasce.

„Čak 71 posto djece koristi bijeli hljeb, dok između 65 i 70 posto djece konzumira slatkiše tri do pet puta sedmično. Također, 35 posto učenika svakodnevno konzumira slatkiše. Problem nije samo u konzumaciji, već u količinama koje su zaista zabrinjavajuće“, izjavio je Huremović.

Također, ustanovljeno je da se samo 50 posto djece bavi nekom fizičkom aktivnošću. Iako im je danas na raspolaganju veliki broj sportskih terena i igrališta, djeca i dalje sjede i provode vrijeme na telefonima.

„Ako sagledamo ukupnu sliku, vidimo da se djeca loše hrane i nedovoljno kreću, što dovodi do negativnih posljedica po njihovo zdravlje. Velika odgovornost je i na roditeljima, koji imaju ključnu ulogu u formiranju zdravih navika“, naglasio je Huremović.

Tokom projekta testiraju se morfološke karakteristike,  težina, visina, indeks tjelesne mase, na osnovu čega bi se trebala dobiti mapa uhranjenosti djece.

„Na temelju tih podataka vidjet ćemo jesu li djeca pothranjena, pretila ili imaju druge zdravstvene rizike, što je, nažalost, sve češći slučaj. Također procjenjujemo motoričke sposobnosti predviđene kurikulumom te prisutnost deformiteta kralježnice, pri čemu očekujemo saradnju sa zdravstvenim institucijama“, pojasnio je Užičanin.

Koristeći zajedničku bazu podataka i profesori će moći pratiti razvoj djece, sarađivati sa ljekarima i kreirati prilagođene programe koji će doprinijeti poboljšanju stanja. Ono što se očekuje u konačnici je sistemsko rješenje i kreiranje strategija za zdrav razvoj djece. Jer, kako su istakli naši sagovornici, problemi koje imamo danas, u budućnosti će samo rasti, pa nije isključena epidemija dječije pretilosti i ranog dijabetesa. 

federalna.ba