videoprilog Zinaide Hamidović (Svijet)

Zabrinjava trend jačanja desnice u evropskim zemljama

Trend jačanje desnice u zemljama u Evropi posljednjih godina prilično zabrinjava. Među posljednjima u nizu su Švedska i Italija. U Švedskoj je došlo do potpunog zaokreta na političkoj sceni. Na parlamentarnim izborima nedavno trijumfovala je krajnja desnica, predvođena strankom Švedske demokrate. Najdesnije orijentiranu vladu od Drugog svjetskog rata imaće i Italija, nakon što je konzervativna koalicija, na čelu sa strankom Braća Italije izvojevala pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima.

Italija, zemlja koja je bila među osnivačima Evropske unije, i treća evropska ekonomija, dobiće najdesniju vladu još od Drugog svjetskog rata. Pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima odnijela je koalicija radikalnih desničarskih stranaka sastavljena od Lige Mattea Salvinija i stranke Forza Italija bivšeg premijera Silvija Berluskonija, a predvođena stankom Braća Italije, strankom sa postfašističkim korijenima. Nova zvijezda evropskog desničarskog miljea i vjerovatna premijerka Italije je Giorgia Meloni.

"Meni djeluje da se jasno vidi da su Italijani na ovim općim izborima izrazili jasnu naznaku da žele vladu desnog centra predvođenu Braćom Italije", kazala je Meloni.

"Nikada nismo imali ženu premijera i nikada u historiji republike nismo imali tako desničarskog premijera. Gospođa Meloni ima korijene u krajnjoj desnici i predvodi desničarsku stranku koja je do prije par godina bila daleko od ideje vođenja zemlje i pozicije najjače stranke", naveo je politički analitičar Lorenzo Pregliasco.

Meloni koja se u prošlosti hvalila Musolinija i zagovarala pripajanje Istre Italiji, tvrdi da je oslobodila stranku od fašističkih elemenata, ali ističe nacionalistički i antiimigracioni stav. Njena politika je konzervativna, kaže da promovira tradicionalne porodične vrijednosti. Za razliku od 2019. kada je isticala da je njena misija braniti "Boga, domovinu i porodicu", što je i slogan koji su koristili fašisti, nakon pobjede blaža retorika.

"Ako smo pozvani da upravljamo ovom zemljom, činit ćemo to za sve Talijane radi ujedinjenja i fokusiranja na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja. Vrijeme je za odgovornost", dodaje Meloni.

Više se ne protivi euru, ali se zalaže za reformu Evropske unije kako bi je učinila manje birokratskom i manje uticajnom na unutaranju politiku. Desničarski blok osvojio je više od 43 posto glasova- prilika je to za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija.

"Nakon mnogo godina, građani su izabrali vladu sa jasnom većinom i u Donjem domu i u Senatu. Tako da računam da, barem idućih pet godina, idemo naprijed, bez promjena i podrhtavanja, i sa fokusom na stvari koje treba ostvariti. giorgia je ostvarila značajan uspjeh, i dugo ćemo i dobro sarađivati", istakao je lider stranke Liga Matteo Salvini.

Giorgia Meloni je provela tri decenije nastojeći da stigne do vrha italijanske politike. Ali uprkos tome ima ograničeno iskustvo u vladi, koju će voditi kroz jedan od najdelikatnijih perioda, suočavajući se sa ogromnim prije svega ekonomskim izazovima. Meloni i njeni saveznici će se suočiti sa mnoštvom izazova oko kojih i nemaju zajedničke stavove. Prije svega o tome kako izaći na kraj sa rastućim računima za energiju. Zajedničku platformu nemaju ni kada je riječ o Ukrajini. Za razliku od Meloni Salvini dovodi u pitanje sankcije Zapada protiv Rusije, a kao i Berlusconi često izražava divljenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

„Želim se od srca zahvaliti svim Italijanima koji su se odazvali na moj poziv da izađu glasati i odaberu centar-desno, i glasaju za Forza Italiu. Rezultati naše koalicije su nagrada za našu koherentnost i kredibilitet istinskog saveza i ponosan sam što sam ga prije 28 godina osnovao, to je savez kojem su Italijani ponovo ukazali povjerenje za vođenje države. Smatram se obavezanim glasom i ukazanom ljubavlju Italijana da svim silama radim za našu izvanrednu državu2, kazao je Silvio Berlusconi, lider stranke Forza Italia.

Dok bude rješavala izazove koje je čekaju narednih mjeseci, moraće Meloni održati trenutnu popularnost i povjerenje koje su joj dali talijanski glasači odavno poznati po naglim promjenama političkog raspoloženja.

"Nadam se da će krenuti na bolje. Treba nam pomoć zbog svega u šta se današnje društvo pretvorilo. Imamo puno poteškoća i problema."

"Očekujem da će postojati vlada koja će uraditi nešto da modernizira i promjeni ovu državu."

Uzlet talijanske desnice naišao je na svesrdnu podršku stranaka sa istim predznakom širom Evrope. Čestitke stižu iz redova Alternative za Njemačku, francuskog Nacionalnog okupljanja, pojskog PiS-a, mađarskog Fidesa Viktora Orbana.

"Nije iznenađenje kada ljut narod koji ima osjećaj da su ga vlade koje podržavaju prevarile, te vlasti mijenjaju jednu za drugom. Slava Italiji! Avanti ragazzi!“, kazao je premijer Mađarske Viktor Orban.

"Trenutno konzervativna i reformna grupa u Evropskom vijeću su druge po broju zastupnika, daleko ispred, primjerice, Evropske narodne stranke. Ovo je budućnost, i treba čestitati italijanskom narodu, „Braći Italije“ i Girogiji Meloni", naveo je Jorge Buxade, portparol i potpredsjednik stranke Vox.

U Briselu, s druge strane zabrinutost. Rezultati izbora u Italiji mogli bi znatno uticati na odnose unutar Evropske unije. Stižu i upozorenja Italiji na posljedice ukoliko odstupi od demokratskih načela.

"Moj pristup je da koja god je demokratska vlada voljna raditi s nama, mi radimo zajedno", istakla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Nadamo se uspješnoj saradnji sa novim italijanskim vlastima, ali dozvolite da vas podsjetim da još čekamo njeno formiranje u skladu sa procesom definisanim Ustavom Italije. Neprikladno je da Evropska komisija komentariše izbornu kampanju u Italiji. To nije naša uloga", kazao je portparol Evropske komisije Eric Mamer.

"Ono što bi kancelar o ovome rekao jeste da je Italija veoma proevropski orijentirana država, sa proevropskim građanima, i da očekujemo da se to neće promijeniti", navodi Wolfgang Buechner, portparol Vlade Njemačke.

Dramatičan zaokret i na političkoj sceni u Švedske, zemlji gdje su do sada tradicionalno na vlasti bile lijevo orijentirane i stranke desnog centra. Na posljednjim parlamentarnim izborima desničarski blok sastavljen od stranka Umjereni, Švedski demokrati, Demokršćani i Liberali izvojevao je tijesnu većinu. Premijerka iz stranke socijaldemokrata Magdalena Andersson nakon poraza na izborima i manje od godinu nakon što je kao prva žena došla na čelo švedske vlade, podnijela je ostavku.

"Četiri desničarske stranke dobile su nešto manje od 50% glasova na izborima i jedan ili dva više u parlamentu od nas. Tanka je to većina, ali većina. Stoga podnosim ostavku i odgovornost za nastavak procesa sada će prijeći na predsjednika parlamenta i Parlament. Naravno da sam zabrinuta šta će se dešavati Švedskoj u narednim godinama."

Ulf Kristersson, lider Umjerene stranke, kandidat je desnice za premijera.

"Zauzeli smo se za naše vrijednosti i našu politiku. Želim zahvaliti vama koji ste glasali za Umjerene, stranku s nadom u promjenu. Mi smo stranka jedinstva. A, Švedska sada upravo to treba – jedinstvo."

Stvarni pobjednici izbora su Švedske demokrate, nacionalistička antiimigrantska stranka sa osvojenih više od 20 posto glasova. Postali su druga najjača stranka u zemlji i bez njih će biti nemoguće sastaviti vladu.

"Sada smo velika stranka. Tako sam ponosan i drago mi je što smo zajedno učinili da to postignemo", istakao je čelnik Švedskih demokrata Jimmie Akesson.

"Formiranje vlade će vjerojatno potrajati dugo. Švedski demokrati su sada jači od Umjerenih, što znači da će i tražiti više. A Jimmie Akesson rekao je u intervjuima da želi biti dio vlade. Nije rekao umjerene vladu. Mislim da je to pokazatelj da predtsoje se sada vrlo teško domoći", kazao je Torbjorn Sjostrom, izvršni direktor anketnog Instituta Novus.

Zaokret Švedske u desno nije došao preko noći. Švedske demokrate, stranka koju su ranije izbjegavale sve druge stranke, a sada su okosnica glavne struje desnice, nastale su 1980-ih iz neonacističkog pokreta. U parlament su ušli 2010. kada su osvojili 5,7 posto. Osam godina kasnije osvajaju skoro tri puta više glasova.

"Švedske demokrate, desničarska populistička stranka, sada se smatraju strankom za saradnju kada je riječ o formiranju vlade. To nije bio slučaj na prethodnim izborima, ali stvari su se promijenile", pojašnjava politolog na Univerzitetu Lund Anders Sannerstedt

Platformu na kojoj su Švedske demokrate osigurale uspon na posljednjim izborima građena je na pitanju cijene električne energije, kriminalu, migracijama te problemu integracije. Kampanja protiv rastućeg nasilja bandi posebino je bila u fokusu svih konzervativnih stranaka.

"Ovdje je mnogo stranaca i kriminala. Siluju žene, pljačkaju djecu a Švedski demokrati su protiv toga. Želimo izbaciti te kriminalce iz zemlje, van naših granica", naglašava Tord Radberg, stanovnik Stockholma.

"Ovo je seizmička promjena i stvorit će potpuno novu dinamiku u švedskoj politici. Možemo raditi s tijesnom većinom jer smo suglasni oko vrlo bitnih pitanja, kao što su energija, suočavanja s ruskom agresijom, migracijama i drugim stvarima", navodi Charlie Weimers, zastupnik Švedskih demokrata u Evropskom parlamentu.

U kampanji su obećali da će „Švedsku ponovo učiniti sigurnom" uvođenjem dužih zatvorskih kazni i ograničavanjem imigracije. Velika je to politička promjena u zemlji koja ima desetljeća dugu historiju primanja izbjeglica. Izgleda da je švedskim biračima dosta desetljeća politike otvorenosti.

"Snažan rezultat stranke bio je očekivan, ali je mnogim Šveđanima i dalje šok i teško je za razumjeti da bismo prihvatili ovaj očigledan kurs skretanja udesno, čak krajnje desno", kazao je Mark Johnson, stanonvik Stockholma.

"Politička scena se mijenja već neko vrijeme i vidimo jačanje desničarskog pokreta u cijeloj Evropi, nije iznenađujuće da se to događa i ovdje", istakla je Emily Jeremias, stanovnica Stockholma.

I mijenja se politička scena u Evropi.

Krajnje desne stranke već su bile u vladajućim koalicijama u Finskoj i Austriji, a desničarske vlade su u Mađarskoj i u manjoj mjeri u Poljskoj. U Francuskoj je nakon junskih izbora treća stranka u Parlametu ekstremno desno Nacionalno okupljanje Marine le Pen. Krajnje desna Alternativa za Njemačku zastupljena je u Bundestagu, ali i 16 pokrajinskih parlamenta. Na istoku Njemačke AfD danas je jedna od najjačih političkih snaga.

federalna.ba

Evropa desnica
migracije Evropa
0 28.11.2022 16:08
Evropa Rusija plin ovisnost
0 25.11.2022 21:05
globalno zagrijavanje zagrijavanje Evropa
0 02.11.2022 18:46