Zornić za FR: Konstitutivnost je na građanima

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u presudi Zornić protiv Bosne i Hercegovine, među ostalim, 2014. godine zaključio je da “više od 18 godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi”, te da je “došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti.„ Apelantica Azra Zornić ni danas ne može da ostvari svoje zagarantirano ljudsko pravo da bude birana, jer ne pripada niti jednom od konstitutivnih naroda. Još uvijek Izborni zakon BiH ne prepoznaje identitete građana.

Na sastancima izaslanika američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera, koji su održani prilikom njegove posljednje posjete, mogao se steći utisak da se ne radi o traženju izbornog rješenja koje je dobro za BiH, koje državu približava EU demokratskim standardima. Azra Zornić je prvo uputila oštro pismo Palmeru, što je i ponovila na sastanku s američkim diplomatom. O zabrinjavajućem međunarodnom odgovoru na trenutnu političku situaciju, o tome da li odustaje od traženja prava koja joj pripadaju kao građanki Bosne i Hercegovine, da li je Zapad popustio pod ucjenama Rusije, zbog čega se Vijeću sigurnosti UN-a neće obratititi visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi predstavio svoj redovni izvještaj o stanju u BiH, govori sociologinja Azra Zornić.

Vi ste dobili presudu Evropskog suda u kojoj je, za razliku od ostalih, zatražena izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva koje bi omogućilo pravo učešća svakog građanina na izborima. Ali ta presuda iz 2014. godine još uvijek nije provedena. Svi šalju poruke da treba raditi na dogovoru tri konstitutivna naroda. Šta je s Vašim pravima?

„Presuda donesena u predmetu Zornić štiti prava svih građana Bosne i Hercegovine kao što je Sud za ljudska prava jasno rekao: nema više Srbin, Bošnjak i Hrvat. U skladu s mojom presudom, svi smo građani, svi smo konstitutivni. Konstitutivnost je na građanima, a ne na etničkim grupama i plemenskim vođama koje trenutno pokušavaju da ostanu na vlasti pomoću etnonacionalističke i ratnohuškačke retorike.“

Očigledno je da ne postoji volja vladajućih stranaka da implementiraju presudu?

„Naravno, time bi potpisali svoju političku smrt.“

Ali ni međunarodne zajednice. Ovo što radi Matthew Palmer, specijalni izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH, ide u smjeru jačanja principa konstitutivnosti. Preferira model koji daje legitimitet pripadnicima konstitutivnih naroda i to kako želi Dragan Čović. Uputili ste oštro pismo Palmeru, kakav ste dobili odgovor na sastanku?

„Odgovor je bio čisto diplomatski... 'Radimo da riješimo na najbolji mogući način' ,ali mi je stavio do znanja da je ova prva runda pregovora gotova i da neće biti izmjena. Objasnila sam Palmeru da nije moguće provesti Fileov prijedlog, jer osim neophodnih izmjena Ustava BiH u korist građana, također bi bilo neophodno izmijeniti i Ustav Federacije BiH koji precizno propisuje popunjavanje oba doma parlamenta, i na entitetskom i na državnom nivou. Pravno nije izvodivo što je Palmer mislio, odnosno što su mu nacionalistički lideri prezentirali kao rješenje. Drago mi je što je čuo naš glas – građana, ljudi koji su nezavisni od politike i koji su silom prilika, da bi zaštitili svoje pravo da ne budu građani drugog reda, umiješani u ovo.“

Šta očekujete od Palmera, da nastavi stopama Cutilijera, Owena?

„Ne očekujem ja od Matthewa Palmera ništa. Uloga međunarodne zajednice u ovom trenutku jedino je da spriječi udar na mir i integritet  BiH, države koja ima svoj suverenitet i postojanje. Samo tome u ovoj situaciji međunarodna zajednica može da služi. Mi građani smo oni koji treba da naprave svoj građanski ustav i krenuli smo da radimo taj posao.“

Dakle, u Ustavu bi trebalo da piše da je Bosna i Hercegovina država svih njenih građanki i građana? Ima li šanse u skorijoj budućnosti da dođe do takvih izmjena?

„Rekla sam gospodinu Palmeru da naredni izbori bude održani prema postojećem zakonodavstvu s obzirom na to da je malo vremena ostalo do izbora. No, građani se izgleda tek u posljednje vrijeme bude. Ipak, treba nam vremena da napravimo Ustav po mjeri građanina i da postojeći politički establišment pošaljemo u trajnu političku penziju.“

Treba li pregovarati o izmjenama Ustava i Izbornog zakona dok se ne bude odblokiran rad državnih institucija?

„Blokada državnih institucija je nedopustiv udar na integritet BiH, ali izgleda da, ipak, svi predstavnici srpskog naroda nisu isti i ono što Dodik želi da predstavi. Neki su očito shvatili da je ovo sve show Milorada Dodika u svrhu ostanka na vlasti i predizborne kampanje. Očito da gubi tlo pod nogama. Evo danas zasjeda Vijeće ministara BiH, blokade polako prestaju.“

Stav specijalnog izaslanika SAD-a Matthewa Plamera da prioritet izmjena Izbornog zakona treba biti model izbora članova Predsjedništva BiH, naišao je na ozbiljne kritike, pa i Vaše. Da li se radi o poklonu za Dragana Čovića, odnosno jednostranom rješenju u korist HDZ-a?

„Ja zaista ne razmišljam o pozadini bilo čijih namjera i postupaka i ne bih komentirala. Samo bih rekla da u skladu i duhu moje presude, Ustav mora biti građanski, svi trebaju imati jednaka prava pred zakonom bez obzira na to kakve su želje etnonacionalista da bi ostali na vlasti. Ja bih željela milion dolara, pa ne mogu ih dobiti. U tom kontekstu promatram i razmišljam o željama HDZ-a BiH i Dragana Čovića.“

Vi ćete i na narednim izborima ostati kao diskriminirana u izbornom procesu, jer se izjašnjavate kao građanka, a ne kao pripadnica jednog od konstitutivnog naroda?

„Naravno da ću ostati, to mi ne smeta. Čekala sam gotovo 26 godina, čekat ću još ukoliko doživim. Ako ne, doživjet će mlade generacije da budu slobodni građani ove zemlje koji se slobodno kreću po cijeloj teritoriji BiH bez administrativnih granica, onih kantonalnih i entitetskih i da budu birani i biraju po vlastitoj želji.“

U ovoj situaciji imamo držanje građane kao taoce u stanju ove kolektivne netrpeljivosti. Ovih dana grupa građana je izašla ispred OHR-a i Ambasade SAD-a. Očekujete li da će ovakvi protesti biti nastavljeni i da li će dobiti neku novu snagu?

„Ne znam da li će imati neku novu snagu, ali znam da će se protesti nastaviti i trebaju. Ja ih podržavam. Optimista sam da će diskriminacija biti eliminirana samo zato što vjerujem u nove generacije. Vjerujem da će mladi ljudi, entuzijasti koji nisu politički opredjeljeni, raditi na boljoj budućnosti BiH, neke poznajem.“

Naredni razgovori Palmera su u novembru. Kojim putem će ići, jednostavnijim, a opasnijim ili težim, a pravednijim?

„Gospodin Palmer je diplomata. Njegov cilj je pragmatizam, ispuniti svoju misiju na najlakši mogući način. Nakon što je teren ispitao vratio se nazad, sad ćemo vidjeti s kojim novim prijedlozima će doći. Ne ide to tako lako, nije rješenje to što će međunarodni zvaničnik doći i ispuniti samo svoju misiju. Nama građanima je dosta takvog stava  međunarodne zajednice, ne možemo ga podržati, moramo dići svoj glas protiv takve politike.“

Večeras zasjeda Vijeće sigurnosti UN-a. Na koji način će se odnositi prema Uredu visokog predstavnika?

„Pravno gledano, OHR nije upitan što pokušava da nametne Milorad Dodik. Ured visokog predstavnika je po drugim propisima ustanovljen, takav opstaje i ostaje. Minorno je da li će se Rusija i Kina složiti da se visoki predstavnik obrati Vijeću sigurnosti UN-a, važno je da se o izvještaju o stanju u BiH razgovora. Rusija i Milorad Dodik su izvojevali samo Pirovu pobjedu."

federalna.ba/Aida Hasanbegović