Za FR Srećko Latal: Opasna igra na rubu zbog vlastitih maksimalističkih interesa

Razgovarala Aida Hasanbegović

Međunarodna zajednica se vratila na Zapadni Balkan, intenzivirani su pregovori, redovno dolaze europski i američki zvaničnici. Vjerujete li da će Evropa i Sjedinjene Američke Države naći rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Na pitanje Ima li šanse da dođemo do zajedničkog narativa, sada imamo tri,Srećko  Latal smatra da ni ova serija pregovora neće polučiti rezultatom.

 „Američki i europski zvaničnici vraćaju se kućama bez konkretnog rezultata. Suštinski problem je i dalje na strani bh. političara koji, čini se, iskreno se i ne trude da postignu sporazum, već se fokusiraju, svako na svoje političke interese. Bošnjačke, srpske, hrvatske stranke, vladajući ili opozicione, imaju svoje maksimalističke zahtjeve i ne vidim da su spremni da prestanu da se igraju na rubu, kao što je upozorio američki državni sekretar Antony Blinken.“

Te igre, tri narativa se fokusiraju na prošlost, nažalost, i tako se prezentiraju u pregovorima sa strancima. Pitanje, šta  je s vlastitom odgovornošću lokalnih lidera, treba uputiti svim građanima, kaže Latal.

„Ali i medijima i intelektualcima koji dobrim dijelom učestvuju u kreiranju ta tri narativa koji omogućavaju političkim liderima da zadržavaju svoje maksimalističke zahtjeve, umjesto da prave kompromise i reforme. Jasno je da u svakom federalnom  sistemu, posebice ovako komplicirano kakva je BiH, jedini napredak se može postići uz ustupke. Kraj je godine a mi još  nemamo dogovor oko izborne reforme, a taj dogovor bi u velikoj mjeri umekšao stavove po pitanju i ostalih ključnih problema s kojima se suočavamo, prije svega, vezano za inicijativu Milorada Dodika.“

Još uvijek se ne vide konkretni rezultati razgovora američkog izaslanika Matthewa Palmera i domaćih političara. Srećko Latal ne smatra da se kompletna kriza prebacuje na pitanje Izbornog zakona iako se takav utisak stiče u javnom prostoru.

„To je samo jedan od segmenata o kojem međunarodne diplomate pregovaraju sa lokalnim političarima. Naš medijski prostor nudi pojednostavljenje i jednostrane slike, koje velikim dijelom utječu od strane političkih stranaka. Napori su, bar što se tiče američkih pregovarača, podijeljeni između Escobara i Palmera, što je i logično.  To je pitanje unutrašnje organizacije američke administracije, mada se, u lokalnim medijima i lokalnim političkim krugovima, objašnjava na određene načine.“

Sjedinjene Države i Evropska unija testiraju omjer snaga na Zapadnom Balkanu. Na pitanje čiji utjecaj će biti jači i vjeruje li u partnerski odnos Bruxellesa i Washingtona, Latal smatra da je američka administracija prepoznala opasnost situacije i da se u posljednjih mjesec dana angažirala na višem nivou nego što je bila proteklih nekoliko godina?

„Ja još ne vidim to prepoznavanje u EU, mada od evropskih zvaničnika čujemo jake izjave u vezi opstojnosti BiH i potrebu daljnjeg nastavka procesa proširenja. Nažalost, kada je u pitanju Evropska unija, djela ni približno ne slijede riječi koje svakodnevno čujemo i to je jedan od uzročnika krize ne samo u BiH nego na čitavom Zapadnom Balkanu. Jedini način da izađemo iz krize je da Evropska unija nađe spremnost i volju da oživi priču proširenja koja se u ovoj situaciji nalazi u ozbiljnoj krizi.“

Latal se slaže da geopolitička situacija nije ista kao ona u devedesetima, kad su Amerika i Unija bili u potpunosti u dominantnom položaju na međunarodnoj sceni i da Rusija ima daleko veću prisutnost. Dok je američki izaslanik za izborno zakonodavstvo Matthew Palmer boravio u Sarajevu, član Predsjedništva Milorad Dodik boravio je u Rusiji.

„Uticaj Rusije u BiH vuče upravo korijen od postepenog slabljenja priče europskog proširenja. Nakon što se Amerika   povukla iz aktivnog bavljenja BiH unutarnjom politikom nakon pada aprilskog paketa 2006. godine, EU je trebala da preuzme odgovornost za BiH i Zapadni Balkan i da pruži dugoročnu stabilnost. To se, nažalost, nije desilo, umjesto toga slabljenje pozicije Evropske unije omogućilo je jačanje drugih stranih utjecaja kao što je ruski, kineski i turski. To je sada ozbiljan problem, jer je regionalna i globalna situacija sada nepovoljna i puno opasnija i kompliciranija od situacije iz devedesetih. Evidentno je da Rusija ima svoje interese u BiH i na Zapadnom Balkanu, a to nisu interesi građana Bosne i Hercegovine, već, prije svega, to je pokušaj Rusije da iskoristi svoj utjecaj kao neku vrstu čipa u stalnoj partiji šaha sa SAD-om i Evropskom unijom. Zadnjih sedmica postoji nekoliko ozbiljnih sumnji da dio ove eskalacije koje vidimo u BiH je neka vrsta odvlačenja pažnje, od onog što Rusija radi na granici s Ukrajinom. Činjenica da je ovaj geopolitički trenutak puno opasniji za BiH i zato bi bilo neophodno da se bh. političari prestanu igrati igara na rubu i nađu konačno dogovor, a on se može jedino naći u unutrašnjim snagama“, kazao je za Federalni radio Srećko Latal, regionalni urednik BIRN-a i politički analitičar.