Za FR Sesar: Moramo koristiti EU fondove

Što se tiče Zapadnog Balkana, generalno sve  zemlje kaskaju u povlačenju EU sredstava, ali to nije izazov i problem zemalja Zapadnog Balkana. To je bio izazov za skoro svaku članicu svakog kruga proširenja, kazala je za Radio Federacije BiH Darija Sesar Petrić, stručnjakinja za EU fondove.

Bosna i Hercegovina je u decembru prošle godine postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Kako ocjenjujete, da li su bh. vlasti dovoljno ozbiljno shvatile ovu šansu koja je pružena našoj zemlji bez obzira na zastoj u reformama i koliko je bitan ovaj status u kontekstu EU fondova?

„Mislim da je od strane naših lidera u Bosni i Hercegovini potrebno jedno ozbiljnije djelovanje. Ne vidim da stranke imaju prioritet EU fondova kao jednu ozbiljnu stavku unutar svojih programa i da je nešto konkretno po tom pitanju urađeno na jednoj sustavnoj razini. Također mislim da nedostaje više medijskog prostora ovakvim temama, jer nepovlačenje sredstava iz EU fondova ima zaista ozbiljan uticaj na društvo BiH u cjelini, na ekonomski, društveni i socijalni aspekt. Mislim da BiH ima jednu povijesnu priliku s obzirom na ove lijepe vijesti još iz prosinca prošle godine. Dakle, tu se sad javlja još niz prilika, posebno kada je u pitanju Instrument predpristupne pomoći. Dakle, do sada je BiH kao potencijalna članica imala pristup samo za dvije komponente IPA programa, a sada kao kandidatkinja ima pristup pet komponenata programa, koji zaista mogu dati sredstva koja će uticati na cjelokupno društvo u Bosni i Hercegovini.“  

Šta bi trebalo uraditi u BiH da se konačno ubrza proces integrisanja i postigne uspjeh?

„Osobno bih izdvojila nekoliko stavki. Prva stavka bi bila da se osnaže institucije i osoblje tih institucija, kroz edukacije, bolje uvjete plaća, kroz generalno bolje uvjete i sl. Generalno, Bosni i Hercegovini nedostaje veliki broj stručnjaka i stručnjakinja za provedbu projekata. Tako da je važno osnažiti postojeće kapacitete i unapređivati ih. Drugu stvar koju bi izdvojila je umrežavanje. Znači, jedna ozbiljnija saradnja između javnog i privatnog sektora, civilnog društva i svih relevantnih aktera kako bi se što uspješnije stvorio taj jedan ciklus povlačenja sredstava. Treća stvar – stalno ponavljati u javnom prostoru da se radi o bespovratnim sredstvima i da je to izuzetno važno. I na kraju, nekakva centralizirana vizija u kojem smjeru BiH kao država želi ići kada su u pitanju EU fondovi i kako centralizirano pristupiti. Dakle, ne postoje službeni podaci o korištenju sredstava, ne postoje centralizirane agencije koje bi vodile brigu i aktivno radile na povlačenju sredstava i slično.“

U ovom kontekstu, da li nedostaje zajedničkih istupa zemalja Zapadnog Balkana?

„Što se tiče Zapadnog Balkana, mislim da generalno zemlje kaskaju u povlačenju EU sredstava, ali ovdje moram napraviti jednu komparaciju koja je izuzetno važna. To nije izazov i problem zemalja Zapadnog Balkana. To je bio izazov za skoro svaku članicu svakog kruga proširenja. Mogu dati primjer Republike Hrvatske, koja je imala oko 50% povlačenja sredstava EU. Isto tako mogu dati primjer Evropskog revizorskog suda, koji je u svom izvješću 2020. godine naveo da većina članica, ne kandidatkinje, nego današnje članice, i dalje sporo iskorištavaju sredstva iz strukturnih i investicionih fondova, tipa Španjolska je u razdoblju 2014/2020. povukla samo 39% novca iz strukturnih i investicionih fondova. Tako da ja uvijek ponavljam, da je svima nama, cijelom Zapadnom Balkanu u cilju da dođemo do tih bespovratnih sredstava kojim ćemo direktno uticati i poboljšavati status građana i građanki cijele regije.“

Već godinama značajni iznosi bespovratnih sredstava iz evropskih fondova u Bosni i Hercegovini ostaju neiskorišteni. Koji je razlog?

„Nekoliko je razloga tu. Ja bi rekla, birokracija, pravila javne nabave, vrlo kompleksna pravila EU izvještavanja koja su izrazito zahtjevna i naravno, konkretno za Bosnu i Hercegovinu bih istakla nepostojanje koordinacije između različitih nivoa vlasti i institucija, gdje je suradnja apsolutno ključan faktor gdje bi ovakve stvari uspijevale.“

Na koji način utjecati da se povlači više sredstava iz EU fondova? Obuke? Informirnost ili nešto slično?

„Važno je krenuti od institucija i osoblja institucija i mislim da bi bila dobra ideja ići u smjeru centraliziranih agencija koje bi se zaista bavile na jednoj ozbiljnijoj razini povlačenjem sredstava iz onih fondova koji su trenutno dostupni Bosni i Hercegovini, umrežavati razne sektore, relevantne aktere i ponavljati stalno da se radi o bespovratnim sredstvima i vrlo centralizirano pristupati ovom kompleksnom izazovu, a to je da postoji i nekakav politički konsenzus u kojem smjeru idemo kada je u pitanju korištenje ovih sredstava.“