Za FR Muhasilović: Imamo veoma ozbiljan problem - jedan entitet se odmetnuo i pokušava se ponašati kao država

Razgovarala: Amra Ličina

Problem knjiženja državne imovine na bh. enititet Republika Srpska jedan je od najozbiljnijih problema u Bosni i Hercegovini gdje se jedan entitet pokušava ponašati kao država i apsolutno se odmetnuo od države na način da ne priznaje njene instance, u ovom slučaju Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Državna imovina je jedna od najbitnijih instanci za taj entitet na njegovom putu ka postajanju nezavisna država, kazao je za Radio Federacije Bosne i Hercegovine profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na IUS-u Jahja Muhasilović.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio je od glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića informaciju o preduzetim mjerama krivično-pravne odgovornosti službenih i odgovornih osoba u institucijama Republike Srpske za neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH u predmetima neustavnog uređenja i knjiženja državne imovine. Na ovo je reagovala predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, te ponovila stav da imovina pripada entitetima. Politički zvaničnici reaguju, ratuje se saopštenjima, odluke suda se ne poštuju, a knjiženje državne imovine se nastavlja. Posljednja dva slučaja knjiženja državne imovine imali smo u Doboju i Višegradu.

„Problem knjiženja državne imovine na bh. entitet RS jedan je od najozbiljnijih problema u Bosni i Hercegovini, gdje se jedan entitet pokušava ponašati kao država i apsolutno se odmetnuo od države na način da ne priznaje njene instance, u ovom slučaju Ustavni sud Bosne i Hercegovine. I mi, de facto, već imamo u tom entitetu nezavisnu državu iako kroz papire to nije sprovedeno. Državna imovina je jedna od najbitnijih instanci za taj entitet na njegovom putu ka postajanju nezavisna država. Međutim, ovde u ovoj situaciji je najodgovornije prvenstveno tužilaštvo koje ne reaguje na odluke Ustavnog suda, koje je proglasilo nelegalnim sve što je izglasano, a vezano je za državnu imovinu u tom entitetu. Ovde je Tužilaštvo najpozvanije da reaguje. I kroz djelovanje Tužilaštva bi dalje trebalo da budu procesuirani svi oni koji svjesno krše Ustav Bosne i Hercegovine, što bi vjerovatno na kraju ishodilo nekim hapšenjima u tom entitetu. Tužilaštvo bi se više trebalo baviti državnim pitanjima, a glavni tužilac bi se trebao baviti pitanjima od nacionalnog interesa, a manje montiranim i napuhanim aferama. Trebao bi manje slušati strane ambasade, a više raditi u interesu Bosne i Hercegovine. Da se to kojim slučajem dešavalo zadnji niz godina, možda ne bismo danas došli u ovu situaciju da se od jednog entiteta de facto, na očigled svih, pravi nezavisna država. Ukoliko nastavi da se tako radi u tom entitetu, svakako će najodgovornije, pored međunarodne zajednice koja žmiri na cijeli separatizam koji dolazi iz tog entiteta, biti državne instance koje nisu blagovremeno reagovale. U prvom redu su tu tužioci i pravosudni sistem.“

Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), nakon što Vlada Federacije BiH nije imenovana 6. aprila, u svojoj izjavi medijima dao je posljednju šansu političkim akterima za formiranje Vlade. Tu izjavu na različite načine tumače političari u Bosni i Hercegovini. Prema Vašem mišljenju, u kojem pravcu će ići formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine? 

„Bojim se da bi moglo ići u pravcu koji je namijenio visoki predstavnik, odnosno međunarodna zajednica. Evidentno je i iz dana u dan sve jasnije za koju političku opciju navija međunarodna zajednica predstavljena ovde u BiH visokim predstavnikom. To nam se, naime, mnogostruko puta potvrdilo da se na svaki način pokušava, kroz intervencije u sistem, zacementirati HDZ u vlasti, da postane nezaobilazan faktor u vlasti i svakom budućem formiranju vlasti. Ono što je evidentno, barem to vidimo iz nastupa visokog predstavnika, jeste da on krči put Osmorci plus HDZ-u, da uspostave vlast na federalnom nivou. Radeći to, on negira mnoge druge ustavne odrednice u Bosni i Hercegovini, te sam krši Ustav, a poziva na slijeđenje Ustava. Ustav je u tom smislu vrlo jasan, on ne dozvoljava da se zaobiđu domovi naroda, u ovom slučaju Osmorka i HDZ, odnosno Osmorka nema dovoljan broj delegata u Domu naroda, stoga nema ni potpredsjednika. Tako da je Ustav u tom smislu vrlo jasan. Ukoliko bi Šmit išao u pravcu da raskrči put Osmorci i HDZ-u da formiraju vlast na federalnom nivou, on će svakako obezvrijediti Ustav Bosne i Hercegovine, kao i same izbore i demokratski proces u Bosni i Hercegovini. A treba podsjetiti da je on nametnut odlukom nakon Dejtonskog sporazuma da treba da bude civilni implementator Dejtonskog sporazuma, a nikako neko ko će rušiti demokratski proces u Bosni i Hercegovini ili navijati za jednu od političkih opcija u Bosni i Hercegovini.„

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović izjavio je sinoć tokom iftara u Zenici da mu je nedavno bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) poslao poruku koja ga je veoma zabrinula. Kako je kazao, tokom boravka u Kataru, tamo je u isto vrijeme bio i bivši visoki predstavnik Incko s ambasadorom Bosne i Hercegovine. I poslao je reisu Kavazoviću  jednu poruku. Kazao je, prema riječima Kavazovića, prenesi reisu, a znamo se dugo, prenesi mu i kaži mu da se Bošnjaci nemaju na koga osloniti izuzev na sami sebe. U trenutnom kontekstu odnosa i dešavanja u Bosni i Hercegovini, kako ovo protumačiti?

„Svakako smo se vratili u svoju historijsku zbilju. Jer Bošnjaci kroz svoju historiju, imali smo taj slučaj nedavno, tokom ratnih dejstava '90-ih godina, bili su prepušteni sami sebi. Odnosno, nisu imali nikoga na međunarodnoj sceni na koga su se mogli osloniti. Imamo vrlo sličnu situaciju trenutno u Bosni i Hercegovini gdje se Bošnjaci, kao najinkluzivniji narod u BiH i narod koji je najviše zainteresovan da BiH postoji i opstoji kao suverena država - isključuje. Naravno da tu ne isključujem ni sve druge patriote iz svih etničkih skupina, ali su Bošnjaci osovina i nosioci, što se pokazalo kroz skoriju istoriju suvereniteta i nezavisnosti BiH većinskim dijelom. Tako da ono što žalosti dodatno, da je međunarodna zajednica, a Valentin Incko je jedan od predstavnika te međunarodne zajednice ili je to barem bio, nam se pokazuje, posebno zadnjim dejstvovanjem, da se na nepravedan način najviše radi na depolitizaciji Bošnjaka i oduzimanju prava Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Kao da su Bošnjaci najveći problem u Bosni i Hercegovini. Dok se sa druge strane žmiri i povlađuje separatističkim i iredentističkim poduhvatima SNSD-a i HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Te im se krči put da preko djelovanja međunarodne zajednice, ali i određenih stranaka iz probosanskog bloka, od Bosne i Hercegovine naprave nekakvu konfederaciju plemena ili najblaže rečeno nekavu zonu interesa ili djelovanja Srbije i Hrvatske. Tako da su Bošnjaci, nažalost, još jednom žrtve nepravednosti međunarodne zajednice gdje ih se još gleda kroz prizmu islamofobije. Tako da je to istorijska datost Bošnjacima ovde na evropskom tlu. Ono što bi trebali Bošnjaci da urade jeste da se konačno ujedine i politički ukrupne i da izađu sa jasnom strategijom i vizijom kako da izađu iz cijele ove situacije.“      

Posljednjih dana su intenzivirani izraelsko-palestinski sukobi? Koliko se to može odraziti na kompletnu situaciju u svijetu, budući da je u taj sukon involviran i zapadni i islamski svijet?

„To je akutni sukob. Imate na snazi arapsko-izraelske sukobe od kraja '40-ih godina koji nikada nisu prestali. I valovito, s vremena na vrijeme, pojačava se intezitet ili se smanjuje. Tako da mislim da je ovo sezonski rat koji Izrael ima sa određenim palestinskim formacijama. Svake godine svjedočimo nečemu sličnom. Naročito je indikativno da se to dešava svake godine za vrijeme ramazana. Tako da mislim da je ovo sezonski rat koji svakako ne konkretno ovogodišnji, ali generalno ovaj sukob generiše jako mnogo geopolitičkih potresa na globalnoj sceni. Ovaj sukob je jedan od najodgovornijih za nestabilnost Bliskog istoka u cjelini. Tako da definitivno možda, ako ne ovogodišnji sukob, ali generalno gledajući izraelsko-arapski sukobi svakako su jedan od najvećih generatora nestabilnosti na globalnoj sceni, a naročito na Bliskom istoku.“