Za FR Mahmuzić: Imamo set mjera u slučaju da se situacija pogorša-spremni smo ponovo intervenirati

Razgovarala: Aida Hasanbegović

U skladu s kretanjima na finansijskom tržištu, očekuje se da će ekonomska aktivnost posljedično sljedećih mjeseci oslabiti i vjerovatno će do kraja godine ostati slaba kao i u prvom dijelu 2023. Zbog visoke inflacije, problema sa snabdijevanjem energentima i opće zabrinutosti, za očekivati je da će stanovništvo manje trošiti. O tome koliko je siguran bankarski sistem, hoće li zbog rasta kamatnih stopa doći u pitanje vraćanje kredita,  za Federalni radio govorio je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Evropska centralna banka tri puta ove godine podigla je referentne kamatne stope, tako da nakon posljednje izmjene krajem oktobra kamatna stopa na depozite banaka iznosi jedan i po posto, a na glavne operacije refinanciranja dva posto. Kamatne stope su podignute u cilju ublažavanja značajnog rasta inflacije, koja je i dalje veoma visoka, mnogo veća od ciljnog nivoa. Prema najavama Evropske centralne banke, ona će u predstojećem periodu nastaviti s povećanjem kamatnih stopa, što će zavisti od ekonomskih i inflatornih kretanja. U bankama u Bosni i Hercegovini kamatne stope na kredite pretežno se vežu uz Euribor. Kada Evropska centralna banka podiže Euribor, domaće banke za toliko imaju pravo podići promjenjivu kamatnu stopu na kredite.

Agencija za bankarstvo Federacije BiH krajem septembra donijela je Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa kako bi primarno sačuvala stabilnost bankarskog sistema od inflatornih pritisaka, kaže direktor Agencije Jasmin Mahmuzić:

 „ Ovo što je uradila ECB je bilo očekivano, ali ne u ovom obimu, procenat koji su objavili prije deset dana je bio ciljani procenat,  planiran za šesti mjesec naredne godine. Očigledno da mjere  monetarne politike koje su donijeli nisu imale učinak i efekat na inflaciju u Eurozoni kakav su očekivali. Iako korijeni ove inflacije jesu monetarni, uzroci se vežu za pojave sasvim druge prirode. Reakcije Evropske Centralne banke su očekivane, ali zakašnjele“.

Mahmuzić navodi da je ECB najavljivala ove korake 2018. zbog moguće inflacije usljed labilne monetarne politike koja se provodila  kao odgovor na financijsku krizu iz 2008. Mišljenja je da nije  postojala politička volja unutar EU, a poslije su došle krizne situacije koje su pojačale inflaciju, pandemija COVID-a 19, poremećaj lanca snabdijevanja iz Kine, rat u Ukrajini...

 Mahmuzić naglašava:

„Pitanje je kakav će efekat mjere ECB imati na inflaciju. Očigledno je da nove najavljene kamatne stope nisu stimulativne za ekonomiju, to je i najavila šefica Evropske centralne banke  Christine Lagarde (Kristine Lagard). Primarni zadatak je borba protiv inflacije, ne razmišlja se više o ekonomskom rastu već o suzbijanje inflacije i po cijenu ulaska Eurozone u recesiju. Sličan pristup imaju i Federalne rezerve u SAD-u, nedavno su ponovo podigli referentne kamatne stope. Bosna i Hercegovina ima samoodrživ bankarski sistem. Mi jesmo 2008. imali značajan udar na likvidnost banaka kao rezultat povlačenja depozita i kreditnih linija koje su „majke banke“ „davale bankama kćerkama“ u BiH. U međuvremenu smo se prilagodili kao sektor do samoodrživosti. Imajući u vidu sve što se dešava u EU i reakcije ECB, shvatili smo da EURIBOR jeste prepoznat kao nešto što otklanja rizik dugoročnog kreditiranja. Banke su morale imati varijablu za koju će se vezati kako bi otklonile rizik promjene kamatnih stopa na nivou svog finansiranja.“

Mahmuzić ističe da je intencija Agencije za bankarstvo Federacije BiH da skrene pažnju bankama da aktualnu situaciju ne koriste za svoj dodatni profit.

KLIJENT NE SMIJE DOĆI U NEMOGUĆNOST OTPLATE KREDITA

„Ono što smo uradili pokazalo se ispravnim , ECB nakon naše odluke izdala je slično saopćenje sugerirajući da trenutno nije vrijeme za dodatnu zaradu, iako svrha postojanja banaka jeste da ostvaruju profit vlasniku. Ukoliko bi banke donosile odluke za povećanje kamatnih stopa u rasponu za koji smatramo da je rizičan za sektor, to može dovesti do otežane otplate kredita kod privrede i građana, samim tim banke i čitav sektor mogu doći u sistemske probleme. Banke moraju odgovorno i dugoročno razmišljati u ovom teškom i izazovnom vremenu. Kriza i period nestabilnosti će sigurno trajati i narednih godina. Agencija je kroz svoje odluke artikulirala mjere koje će zaštititi bankarski sistem.“

DEPOZITI SU SIGURNI

Na pitanje da li to znači da su svi krediti u BiH  sigurni, Mahmuzić ističe da su depoziti ti koji su sigurni.

„Odgovornost regulatora i supervizora bankarskog sektora je da čuva sigurnost depozita i novca koji građani, privreda i institucije drže u bankama, a koriste se kao sredstva za plasiranje kredita. Samim tim što čuvamo mogućnost otplate kredita čuvamo depozite i cijeli bankarski sistem. Bankama smo sugerirali da se od njih ne očekuje neodgovorno ponašanje dizanja kamatne stope na postojeća i nova kreditna zaduženja.

Dali smo mogućnost  korekcije kamatnih stopa do 2 posto gdje postoji prostor“, odgovara Mahmuzić.

Upozorava na oprezno i odgovorno ponašanje banaka, odnosno na adekvatno upravljanje kamatnim induciranim kreditnim rizikom čime bi nekvalitetne aktive u bilansima banaka bile izbjegnute.

BITNO SAČUVATI STABILNOST BANKARSKOG SISTEMA

„Stanje u kojem se nalazimo nije normalno i mjere koje donosimo moraju biti hrabre i odgovorno planirane“, pojašnjava Mahmuzić te poručuje kako su u Agenciji spremni ponovo intervenirati u slučaju dodatne eskalacije krize. Sve odluke regulatora su zakonski i podzakonski akti i bankarski sektor dužan ih je poštovati. „Agencija za bankarstvo kao supervizor prati primjenu donesenih mjera i efekata, ima široka ovlaštenja za kršenje zakonskih akata. Kazne su vrlo destimulativne za banke“.

KOLIKO JE KREDITA SA FIKSNOM, A KOLIKO SA PROMJENJIVOM KAMATOM?

Na pitanje koliko je trenutno u Federaciji BiH kredita sa fiksnom, a koliko sa promjenjivom kamatnom stopom direktor Agencije za bankarstvo ističe da još ne postoje egzaktni podaci.

„Kad je krenula priča o promjeni vrijednosti referentne kamatne stope iz grupe  EURIBORA banke su postale proaktivne i nudile su klijentima zamjenu varijabilnih kredita sa fiksnom kamatnom stopom. Još uvijek radimo na prikupljanju tih podataka, brzo ćemo izaći u javnost.“

KREDITNI PORTFOLIO U FEDERACIJI BiH DOSTIGAO 16,4 MILIJARDE KM

„Imamo pozitivne trendove u ključnim pokazateljima. Raduje da imamo rast kreditiranja kod privrede, raduje vraćanje depozita u normalne i stabilne okvire. Zaključno sa septembrom, na nivou sektora u Federaciji BiH portfolio je dostigao vrijednost od 16,4 milijarde konvertibilnih maraka. U odnosu na kraj 2021. godine, zabilježen je rast kreditnog portfolia za 2,1 posto, uprkos što smo imali značajnu krizu sa Sberbankom, te krizu prouzrokovanu ratom u Ukrajini“.