Za FR Kočan: Izbori u Francuskoj i Sloveniji najavili su pozitivne promjene

Razgovarala: Amra Ličina

Kakve će refleksije na Bosnu i Hercegovinu imati rezultati izbora u Sloveniji i Francuskoj, te da li će doći do promjene aktuelnih politika ovih država prema BiH i Zapadnom Balkanu, za Radio Federacije govorio je Faris Kočan, profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani.

Emanuel Makron ostaje predsjednik Francuske sljedećih pet godina. Kandidatkinja desnice Le Pen priznala je poraz i u svom govoru rekla da će Makronova vladavina idućih pet godina opet „dovoditi do novih podjela“ te da će on „uništiti Francusku i njene institucije“. Menadžer Robert Golob je sa svojom strankom Pokret sloboda uvjerljivi pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji. To je odraz okupljanja birača na ljevici, koji su se protivili politici aktuelne desne Vlade Janeza Janše. Kakve će ovo refleksije imati na Bosnu i Hercegovinu? Da li postoji šansa za izmjene aktuelnih poilitika? Imali smo do sada diskutabilne izjave Janeza Janše i novog/starog predsjednika Francuske o Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče pobjede u Sloveniji, sigurno je najbitnije reći to da će se sve promijeniti u političkom smislu. Znamo da je Janez Janša bio jedan od političara koji je imao snažne i dobre kontakte sa svim desničarima u Evropi, pogotovo kada pričamo o Orbanu i Moravjeckom. Tako da je Pokret sloboda jedna od stranki koja želi vratiti Sloveniju u centar Evrope i u tom smislu je to pozitivan signal za Bosnu i Hercegovinu, jer dolazi opcija koja će više pažnje stavljati na vladavinu prava i liberalne vrijednosti tako da je u tom smislu bolje za Bosnu i Hercegovinu da će mandatara dati Robert Golob i vjerovatno i ministra za vanjske poslove. A što se tiče Emanuela Makrona, vjerovatno možemo računati na neki status quo i produživanje njegove političke strategije do regiona. Znamo da je Makron bio u posljednje dvije-tri godine veoma problematičan za cijeli region, te je blokirao pridruživanje Evropskoj uniji i u tom smislu nekako će to nastaviti. Makronu će vjerovatno biti najbitnije reforme unutar EU. Znamo da Emanuel Makron želi naslijediti Angelu Merkel i u tom smislu se neće toliko baviti zapadnim Balkanom. Ali, ipak, sve u svemu, bolje nego Le Pen koja ima kontakte kao Janez Janša, pogotovo s Orbanom, tu je u igri i Putin. Status quo je politika koju će Francuska provoditi prema zapadnom Balkanu, što vjerovatno nije dobro za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region, ali je i ta politika bolja od nastavka liberalnih populističkih politika pojedinih političkih aktera u Evropi.“

Na osnovu rezultata, možemo reći da se desio presedan u slovenskoj političkoj historiji. Do sada se nije desilo da jedna politička stranka dobije 40 ili 42 mjesta u parlamentu. Robert Golob već je najavio promjenu politika. Posebno prema Hrvatskoj? Zatim je rekao da će se Slovenija sad okrenuti prema Evopskoj uniji, a ne prema Mađarskoj.

„Robert Golob ima nekoliko ljudi oko sebe, pogotovo Matu Kos, koja je bila ambasadorica u Švicarskoj i koja je najavila da će doći do promjena. Tako da je to vrlo pozitivno, jer će se Slovenija zaista vratiti u taj neki kor Briselskih politika. Što se tiče odnosa s Hrvatskom, vjerovatno će opet morati Robert Golob raditi puno više kako bi nekako dobio sagovornika u Hrvatskoj. Znamo da su Plenković i Janša dobri prijatelji, kako kažu, bili su blizu nekog dogovora. Tako da će Golob morati nastaviti sa tačke nula, vezano uz Hrvatsku. Ali sve u svemu, vjerovatno će biti zanimljivo kako će se resori djeliti. Znamo da je jako malo partija u Sloveniji ušlo u parlament i za sada može očekivati podršku socijaldemokrata sa Tanjom Fajon. Kako će izgledati koalicijski dogovor – za sada još nemamo ideje i vizije. Možda će socijaldemokrati uzeti Ministarstvo vanjskih poslova, tako da bi u tom slučaju Slovenija imala još snažniju podršku država jugoistočne Evrope. Znamo da Tanja Fajon dobro poznaje region i ima dobre kontakte. Zbog toga će u naredne četiri godine biti više Slovenije u regionu i više Slovenije kada se priča o perspektivi jugoistočne Evrope u EU.“

Da li je Robert Golob u svojoj kampanji spominajo Bosnu i Hercegovinu?

„Nije. Robert Golob se nije uopšte bavio vanjskpolitičkim problemima toliko eksplicitno koliko se bavio nekim liberalnim vrijednostima i problematizacijom odnosa Janeza Janše i liberalnih partnera u regionu. Tako da u tom smislu nije spominjao ni Bosnu i Hercegovinu, kao ni Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru ni Albaniju. Ali, možemo vjerovati, jer koliko vidimo, taj će se vrijedonosni okvir promijeniti, tako da je u tom smislu to neki pozitivni signal za Bosnu i Hercegovinu“.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik pozvao je francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se sastanu, nakon njegove sinoćnje pobjede na izborima, navodno, da mu objasni situaciju u Bosni i Hercegovini. Smatrate li da će u novom mandatu francuski predsjednik promijeniti svoje stavove o Bosni i Hercegovine? Godine 2019. Makron je BiH nazvao tempiranom bombom.

„Ne vjerujem da će Makron promijeniti bilo šta što se tiče Bosne i Hercegovine, pogotovo sankcije. Mislim da će se Emanuel Makron više baviti nekom makro perspektivom. Znamo da je društvo podijeljeno i u Francuskoj, znamo da ni tamo stvari nisu dobre. Tako da u tom smislu ne mislim da će Makron na bilo kakav način promijeniti stavove, ali vjerovatno neće ići kontra Njemačke i drugih država u Evropskoj uniji koje mogu uvesti sankcije Miloradu Dodiku kao što se sad dešava.“

Molim vas, prokomentarišite ono što je očito, jačanje desnice u skoro svim državama Evropske unije? Le Pen zatim Janša, Orban itd.

„Desnica je u posljednjih deset godina, jer liberalni blokovi nisu imali nekih jasnih stavova vezanih uz ekonomiju i uopšteno bolji život, počela prosperirati u cijeloj Evropi. Znamo da je Viktor Orban pobijedio i da Mađarska nije krenula putem promjena. Jako dobro je što su Slovenija i Francuska nastavile s liberalnim konsensuzom. Ne znamo šta će se desiti s Italijom, za sada se iskristaliziralo da bi mogla pobijediti još više desna politika Fratelli d'Italia. Tako da još nismo naslovili korijen problemu s kojim se suočava cijela EU, a to je standard života koji je od ekonomske krize sve lošiji i lošiji. I centrističke partije nisu znale da osiguraju bolju budućnost za svoje građane. Ali, koliko vidimo u Sloveniji i Francuskoj, postoji neka kritična masa ljudi koji vjeruju da desničarske politike nisu više interensantne koliko su bolje i interensantnije neke politike koje više stavljaju diskurs na vrijednosti. To je vjerovatno najvredniji signal iz Slovenije i Francuske.“

Kakav će utjecaj ovakvi rezultati izbora imati na odnose s Rusijom?

„Sigurno i pozitivno je to da Slovenija i kad je Janez Janša bio na vlasti nije imala dobre odnose s Rusijom. Vjerovatno će Robert Golob više obraćati pažnju na energetaska pitanja, jer je čovjek koji dolazi iz najveće slovenske firme koja se bavi energijom i u tom smislu će tražiti rješenja i na nivou Evropske unije kako bi se osigurala neka bolja perspektiva EU vezano uz energetiku. Tako da ne vidim promjene vezane uz Rusiju.“