Za FR Junuzović-Kaljić: Na veoma niskom nivou je zaštita djece od zaraznih bolesti

Prolazeći kroz program imunizacije djece u Federaciji BiH, kojom dobijaju zaštitu protiv zaraznih bolesti, ono što je potrebno jeste visok obuhvat. Tačnije, 90 do 95% djece treba biti vakcinisano da bi bio stečen kolektivni imunitet. Naprimjer, u Kantonu Sarajevo procenat vakcinisanih određenim dozama i određenih dobnih grupa pao je na 30-40 posto, što je veoma opasno, kazala je za Radio Federacije Amra Junuzović-Kaljić, predsjedavajuća Savjetodavnog tijela za imunizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kakva je trenutno situacija sa imunizacijom, prema Vama dostupnim podacima?

Drago mi je da govorimo o ovoj veoma važnoj temi, a dotakli ste se jednog vrlo važnog pitanja - zaštite naše djece od zaraznih bolesti. Naime, situacija u Federaciji BiH je od kantona do kantona različita, varijabilni su procenti obuhvata, ali ono što je definitivno, možemo zaključiti po tom procentu obuhvata, da je on, u određenim kantonima, ispod kritičnih nivoa. Dobro ste napomenuli da je taj poželjni obuhvat od 90 do 95%, nešto što štiti djecu od zaraznih bolesti, od epidemija. Govorimo o teškim zaraznim bolestima koje ostavljaju teške posljedice po zdravlje, daju niz komplikacija, mogu završiti s najtežim ishodima. Također, posebno je zabrinjavajući vrlo nizak obuhvat s vakcinom protiv morbila, rubeole i parotitisa, odnosno zaušnjaka. To su zarazne bolesti koje se veoma brzo šire. U Sarajevskom kantonu taj obuhvat je pao ispod 40%. Vrlo jedan kritičan obuhvat koji doista može dovesti do pojave epidemije. Svježe nam je sjećanje na 2019. godinu kada smo imali veliki broj djece oboljele od morbila. Imali smo i veliki broj hospitaliziranih, naravno komplikovanih slučajeva. U tom momentu je mnogo roditelja dovelo djecu na imunizaciju. Dakle, došlo je do straha od zarazne bolesti, odnosno epidemije, ali na neki način to se brzo zaboravi i evo tu smo gdje jesmo. Tako niskom obuhvatu jednim dijelom je doprinijela i pandemija kovida-19 koja je mnoge roditelje spriječila da se javljaju na vakcinalne punktove. Međutim, tokom 2020, prve pandemijske godine, imunizacijski program je potpuno prilagođen epidemiološkim mjerama i taj kontinuitet obaveznog programa nismo prekidali niti jednoga momenta. Moglo se desiti 2020. niz propuštenih vakcina, ali ove godine očekivali smo veći odaziv roditelja i bolji obuhvat, međutim, to se, nažalost, nije desilo. Zbog toga kada god govorimo o ovom važnom pitanju, a to je zdravstvena zaštita naše djece, moramo pozivati roditelje da dovedu djecu i nadoknade sve propuštene vakcine, jer tako formiraju zaštitu zdravlja svog djeteta.

Da li je posljednjih mjeseci bilo slučajeva djece oboljele od zaraznih bolesti? Šta je s velikim kašljem? On se svake godine javlja sporadičnom, a nije u pitanju epidemija?

U principu pojedinačnih slučajeva, evo naprimjer velikog kašlja – desi se to. Ono što nas zabrinjava u ovom momentu su nezaštićena djeca, jer imamo veliku grupu djece s propuštenim vakcinama. I to je osjetljivi dio populacije, među kojima se bolest može vrlo brzo proširiti i praktično se desiti epidemija. Opet moram napomenuti da mi govorimo o teškim zaraznim bolestima, spomenuli ste veliki kašalj. Također, moramo govoriti i o antitetaničnoj zaštiti djece koja se, naprimjer, povrijede, a nemaju antitetaničnu zaštitu, što je veoma kritično. Zaštita od dječije paralize, jedne vrlo teške bolesti, zatim ranije spomenute morbile, rubeola itd. Dakle, svaka od tih zaraznih bolesti, koje označavamo kao vakcinom preventabilne bolesti, jeste komplikovana i daje teže kliničke slike. Ovo je važna tema i pozivamo roditelje da zaštite svoju djecu od ovih vakcinom preventabilnih bolesti.

Opasne zarazne bolesti izazivaju brojne komplikacije. Pored toga što vode oštećenju zdravlja, komplikacije mogu završiti i fatalnim ishodima?

Naravno. Mi ćemo se prisjetiti da je 2019. godine prva žrtva morbila bilo dojenče. Naime, vakcina protiv morbila dobija se sa godinu dana. U momentu kada imamo visoku pokrivenost, odnosno visoki obuhvat 90 do 95%, znači - ovi koji su vakcinisani štite nevakcinisane, štite dojenčad, štite trudnice i sve one koji u tom momentu nisu vakcinisani ili koji zbog trajnih kontraindikacija ne mogu primiti vakcinu. Dakle, postoje djeca koja su imunokompromitovana i koja iz raznih razloga imaju trajnu kontraindikaciju za vakcinaciju, pa je ne mogu dobiti. Ali u situaciji visoke pokrivenosti i obuhvata, vakcinisani štite svoje drugare i vršnjake.

Da li i u kojoj mjeri dječije zarazne bolesti mogu biti opasne i za starije osobe? Kad kažem, starije, mislim na odrasle osobe, trudnice, osobe sa lošim imunitetom, te osobe treće životne dobi?

Vidite nešto, kroz godine imunitet, odnosno zaštita protiv određene zarazne bolesti, jednostavno opada. Zbog toga osobe koje su imunokompromitovane, osobe koje boluju od malignih bolesti, osobe koje imaju transplantiranu koštanu srž nalaze se, naravno, u riziku od dobijanja i ovih zaraznih bolesti. I opet zaključujemo, zaštita kroz taj obavezni program imunizacije je nešto što štiti ne samo tu najmanju, najmlađu dobnu grupu nego kompletno stanovništvo.