Dizdarević za RF: Borba protiv kriminaliteta nije dovoljno kvalitetna  

Tema pedofilije duboko pogađa svako, pa i naše društvo. O posljednjim hapšenjima i razlogu postojanja Pantera, samoprozvanih lovaca na pedofile, o sigurnosnoj destabilizaciji, o efektima američke crne liste, napadima na opozicione političare u Republici Srpskoj, za Federalni radio govori profesor kriminalističke psihologije i ekspert za sigurnost Sandi Dizdarević. 

Pedofilija jeste izuzetno gnusan zločin spram najranjivije kategorije društva, djece. Nažalost, čak 20 posto djece u Evropi doživi neki oblik seksualnog zlostavljanja, prema izvještajima Evropskog parlamenta, a mali procenat žrtava doživi pravednu sudsku presudu. Nije ni čudo da javnost uspiju pridobiti, takozvani, lovci na pedofile, koji metodom, najčešće prijekog suda, mame predatore na sastanak i eksponiraju ih u javnosti. Panteri su bili upravo takva grupa. Javnost im je bila naklonjena do trenutka kad su krenula prva hapšenja članova.

Kako se dogodilo da je, nazovimo je, parapolicijska organizacija bliska kriminalnom miljeu, tako dugo držala zakon u svojim rukama? 

„Nažalost, nije to ni prva ni zadnja grupa o kojoj su pravosudno-policijske institucije znale, a nisu reagirale na vrijeme. Tačno je da su građani blagonaklono gledali na određene aktivnosti navedene grupe, međutim metodologija rada ove grupe oslikava upravo paraobavještajne, parapolicijske strukture, koje naravno ne samo da su bliske kriminogenim licima već je i dio članova kriminogeno aktivno, a neki su u ranijem periodu izdržavali više puta kazne zatvora. Samim tim, država je trebala kroz svoje sisteme, prije svega, policije i nadležnih tužilaštava, reagirati i procesuirati navedene osobe. Treba imati na umu i jednu drugu činjenicu, a to je da njihovo djelovanje nije bilo samo na području jednog kantona nego na području više kantona, čime je primarno trebala reagirati Federalna uprava policije, jer se radi o međukantonalnim oblicima kriminaliteta i nadležnosti tužilaštava tih kantona. Vjerujem da su se kolege iz Federalne uprave policije bavile prikupljanjem operativnih saznanja, ali zašto to nije uslijedilo, ja taj odgovor nemam.“

Očekuje se da primjena Registra osigura jači nadzor i provjere koje će onemogućiti pravomoćno osuđenim osobama rad s djecom i maloljetnicima. Implementacija ne ide u najboljem pravcu.

„Nažalost, kad je u pitanju Registar pedofila, on je ugledao svjetlo dana u smislu zakonskih i podzakonskih akata, ali primjena nije i vjerujem da neće još uvijek, jer postoji primarna razlika u odnosu na entitetske registre. Zašto je to tako, nažalost, opet govorimo o decentraliziranom sistemu i nepotpunoj volji, primarno političkoj, ali dijelom i stručnoj. Dakle, nedostatku znanja da se realizira apsolutna primjena navedenog registra.“

Da crnu listu (OFAC) američkog Stejt dipartmenta (State Department) ne treba potcjenjivati, vidjeli smo na primjeru mjera usmjerenih na političare koji su podrivali ustavni poredak u BiH: ukidanja računa, zabrane putovanja, međunarodnih i nacionalnih transakcija. Koliko su ove mjere utjecale na ekonomsku sigurnost u Republici Srpskoj?

„Same mjere koje donosi OFAC, odnosno State Department, nisu nimalo bezazlene. One u samom početku djeluju bezazleno, međutim u nekom srednjoročnom vremenskom periodu pokazuju zaista svoju snagu, polazeći od zabrane ulaska u SAD, zabrane  transakcija, zabrane otvaranja računa do niza drugih. Takve mjere, dakle, opterećuju ne samo te osobe nego i cijele porodice, uključujući i one tercijarne porodice koje su eventualno zaposlene u njihovim privatnim preduzećima. Ono što se vezuje uz takozvanu crnu listu, odnosno OFAC-ove odluke, jeste da su one kreirane na temelju određenih saznanja koja mogu biti materijalna, ali veoma često se pokazalo da mogu biti i na temelju usmenih saznanja. Takva saznanja, takvi materijalni elementi nemaju status dokaza, barem prema našem krivično-procesnom zakonodavstvu, osim ukoliko nisu dostavljeni putem međunarodne pravne pomoći i nisu korišteni u nacionalnim pravnim propisima. Također, to jasno pokazuje opredijeljenost borbe protiv korupcije i svih osoba koje podrivaju ustavni poredak.“

Gospodine Dizdareviću, Starlink u BiH zvanično nije omogućen. Kako komentirate činjenicu da je MUP RS-a nabavljao, odnosno kupovao opremu za ovu platformu? Šta bi trebala biti suštinska upotreba Stralinka koji je u vlasništvu kompanije Ilona Maska (Elon Musk)? Jedina informacija iz MUP-a Republike Srpske jeste da je namijenjena komunikacijska oprema predviđena za Antiterorističku jedinicu i Jedinicu za operativnu tehniku. Da li bi ta platforma mogla poslužiti za nezakonito presretanje, odnosno klasično prisluškivanje kroz, reći ćemo, legalnu komunikaciju? 

„Radi se o vrlo moćnoj tehnici, odnosno instrumentu kojim se, u pravilu, zakonito trebaju presretati informacije. Naravno da uvijek može doći do zloupotrebe bilo koje opreme pa tako i ove. Međutim, ono što je meni poznato jeste da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske uspostavilo zakonske pretpostavke za nabavku i kupovinu te opreme. Da li će ona biti zloupotrijebljena, ponavljam, zavisi, prije svega, od pojedinaca koji budu radili na toj opremi, da li u političke ili neke druge svrhe, osobito zbog činjenice da smo u nekim ranijim periodima imali izjave visokih zvaničnika Republike Srpske da se oni bave prisluškivanjem. Ja sam iznosio niz činjenica koje se vezuju uz Ltd sistem, također opremu za prisluškivanje koja je korištena pod paravanom takozvanih sajber akademija i u Beogradu i na području Republike Srpske.“

Kako ocjenjujete generalno stanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini? 

„Nažalost, ako promatramo statistiku, uvijek ćemo dobiti odgovor da imamo smanjen broj krivičnih djela u odnosu na uporedni period. Ali, ukoliko analizirate strukturu tih krivičnih djela, vidimo da zapravo tonemo sve više i više te da se nalazimo u jednom prilično nezgodnom stanju nesigurnosti. Struktura krivičnih djela koja se dešavaju, polazeći od broja ubistava, zatim sofisticiranih prevara, sofisticiranih razbojništava, paljevina vezanih uz organizirani kriminal, praćenje prijetnji, odnosno presretanje državnih tužilaca i niz drugih elemenata, pokazuju zapravo da borba protiv kriminaliteta nije dovoljno kvalitetna i usmjerena u pravom pravcu.„ 

U Republici Srpskoj sve su češći napadi na političare iz opozicije i  njihovu imovinu, ali nema procesuiranja napadača. 

„To je pokazatelj i dokaz ovoga što sam prethodno govorio, a to je da niti jedan napad, niti jedna paljevina imovine opozicionih političara nije izvedena do kraja niti su otkriveni počinitelji i eventualni nalogodavci takvih krivičnih djela. To je također pokazatelj da se nalazimo u jednom prilično nesigurnom stanju, koje će se nedvojbeno morati mijenjati i poboljšati konkretnim operativno-taktičkim i procesnim mjerama, koje bi morale uslijediti barem u naredne dvije godine, ukoliko želimo popraviti stanje sigurnosti. Zadnjih 15 godina upozoravam na pitanje stručnosti koje je definirano, nažalost, politikom.„