Za FR Dizdarević: Kurbanom stvaramo osjećaj pripadnosti u društvu

Razgovarala: Velida Kulenović

Gost emisije "Intervju" na Federalnom radiju je zenički muftija prof. dr. Mevludin ef. Dizadrević. Muslimani širom svijeta obilježavaju Hadžijski ili Kurban-bajram. Koji je značaj hadža za muslimane?

„Prije svega, hadž je jedan od najvažnijih ibadeta jednog vjernika, kruna ibadeta jednog vjernika. Putovanje za koje se vjerničke duše pripremaju praktično od samog rođenja. Od samog rođenja se vjernici u svoje vlastite evlade, kada se rađaju prilikom nadijevanja imena, okreću prema Kabi, svaki dan se okrećemo najmanje pet dnevno prema Bejtulahu. Bejtulah određuje  cjelokupnu životnu orijentaciju vjernika. Stoga, naravno da je svaka životna ambicija vjernika da dođe u hlad Bejtulaha, da se pomoli Allahu dž.š., uputi dove Allahu dž.š., obavi tavaf, kao najvredniji ibadet u blizini Kabe i na taj način da osnaži i posvjedoči vjerski identitet. To su sjećanja i slike koje vjernika prate cijeli život. Hadž je upravo zbog toga najveći, ali i najteži ibadet. Svaki ibadet je po nečemu težak. Ili kroz materijalnu vrijednost, kao što je zekat, ili kroz fizičku vrijednost kao što su post, namaz, koji su fizički zahtjevni i iscrpljujući. Hadž ima sve to. Materijalno je i fizički zahtjevan, putuje se dugo, pješači, ne spava se. Mi vjerujemo da se ne može nešto vrijedno ostvariti bez truda. Kao i Allahove nagrade.“

Koliki je značaj u klanju kurbana i podjeli kurbanskog mesa u današnje vrijeme?

„Podjela mesa ili klanje kurbana dolazi iz arapske riječi 'karrebe', što znači približiti se. Približavanje Allahu dž.š. nije na način da se žrtvovanjem doprinese naše meso, ni kosti ni krv, nego se mi do Allaha dž.š. približavamo putem iskrene vjere, a do ljudi dopire meso, naš hajr, naši hajrati koje činimo. Sama jedna trećina kurbanskog mesa se ostavlja u svojoj kući, to je najveće dobročinstvo, zatim komšijama i prijateljima, koji možda imaju, ali ipak podjelom hedija, kako kaže Poslanik, više ćete se voljeti, i jedna trećina onima naravno kojima je najpotrebnije, siromašnima. Ta podjela odražava specifičnu filozofiju islama. Osjećaj darežljivosti, da je čovjek društveno biće, da postaje više svjestan potreba drugih ljudi. Ako se pozabavimo samo sobom, onda postajemo i egocentrični i sebični. Kurbanom stvaramo osjećaj pripadnosti u društvu.“

Koliko su značajne bajramske poruke i na što je usmjerena ova bajramska poruka?

„Svaki Bajram propitujemo neka univerzalna pitanja. Vjera se bavi univerzalnim pitanjima. Pitanje morala, smisla ljudskog postojanja, ljudskih vrijednosti, pravde, poštenja. I ta pitanja su bila relevantna kako u doba prije nove ere, Platona i Aristotela, a biće tako i nakon hiljadu godina, kada budu neki drugi ljudi ovdje. Stoga, u svakom vremenu, uz svaki Bajram, oslovimo neka pitanja. Pitanje naše države, trebamo da je osnažujemo. Naša država i institucije države su preduslov našeg postojanja, jer su ugrožene u ovom našem kontekstu. Ne propitujemo ovdje državu kao takvu, nego država stvara okvir za opstanak naše vjere i naše duhovnosti.“