Za devet sigurnih kuća u BiH 120.000 KM, upozoreno na rast nasilja nad djecom i digitalnog nasilja

Predstavnicima devet sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini danas su dodijeljena grant sredstva u ukupnom iznosu od 120.000 KM, uz upozorenja da postojeća finansijska podrška ni približno ne prati rastuće potrebe žena i djece žrtava nasilja, kojih je sve više među korisnicima sigurnih kuća.

Svaka sigurna kuća dobit će po 13.333,30 KM, prvenstveno za pokrivanje režijskih troškova, dok su predstavnici institucija i sigurnih kuća ukazali na potrebu stabilnijeg finansiranja, jače prevencije i efikasnije procjene rizika nakon prijave nasilja.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH za tu namjenu izdvojilo je ukupno 120.000 KM.

Ugovori su potpisani s predstavnicima Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva, Medice iz Zenice, Udruženih žena iz Banje Luke, Budućnosti iz Modriče, Žena sa Une iz Bihaća, Vive žene iz Tuzle, Lare iz Bijeljine, Žene BiH iz Mostara i Krila nade iz Sarajeva.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kazao je da je riječ o nastavku podrške sigurnim kućama, kojih je ove godine u programu devet, dok ih je ranije bilo osam.

Naveo je da je iznos predviđen u budžetu za podršku sigurnim kućama povećan sa 100.000 na 130.000 KM, ocijenivši da sredstva koja se danas dodjeljuju predstavljaju mali, ali važan doprinos njihovom funkcioniranju.

- To je jedan mali doprinos Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH sigurnim kućama, posebno u periodu pred Novu godinu, kada rastu troškovi grijanja, električne energije i druge režije - kazao je Hurtić.

Naglasio je da podršku sigurnim kućama moraju pružiti svi nivoi vlasti, te da je u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice ukazivao i na potrebu otvaranja dodatne sigurne kuće u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

- Jedna više sigurna kuća znači jedan više siguran život - poručio je Hurtić.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić pojasnila je da su sredstva Ministarstva namijenjena prvenstveno za održavanje takozvanog „hladnog pogona“, odnosno režijske troškove sigurnih kuća.

Kako je navela, drugi nivoi vlasti uglavnom finansiraju smještaj prema broju žrtava i danima provedenim u sigurnoj kući, dok je podrška s državnog nivoa usmjerena na osnovne troškove njihovog funkcionisanja.

- Ova sredstva nisu dostatna i, kako cijene rastu, uskoro neće biti dovoljna ni za te potrebe. Nadam se da ćemo u narednom budžetu moći povećati iznos - kazala je Filipović-Hadžiabdić.

Posebno je upozorila da odgovor institucija ne smije biti ograničen samo na posljedice nasilja, već da mnogo više pažnje treba posvetiti njegovoj prevenciji.

Ukazala je na rastući problem digitalnog nasilja, kojem su, kako je kazala, izložene mlade žene, ali i djevojčice i dječaci, zbog čega je neophodna bolja edukacija roditelja, djece i šire javnosti.

Kada je riječ o sprečavanju najtežih oblika nasilja nad ženama, Filipović-Hadžiabdić naglasila je značaj kvalitetne procjene rizika nakon svake prijave nasilja.

- Ako se žena obrati institucijama kao žrtva nasilja, policija mora biti osposobljena i imati metodologiju za procjenu rizika - da li je počinilac ranije bio nasilan, da li posjeduje oružje i koji drugi faktori rizika postoje - kazala je.

Dodala je da odgovor mora biti multisektorski i uključivati policiju, pravosuđe, centre za socijalni rad i nevladine organizacije, kao i praćenje počinilaca nasilja.

Izvršna direktorica organizacije Žene sa Une iz Bihaća Aida Behrem kazala je da je svaki oblik podrške sigurnim kućama važan, ali da su stvarne potrebe žena i djece koja u njima traže zaštitu znatno veće od raspoloživih sredstava.

- Svaki vid podrške, pa bila to i jedna marka, više je nego dobrodošao. Međutim, potrebe su daleko veće, posebno potrebe djece, kojih je sve više u sigurnim kućama - kazala je Behrem.

Prema njenim riječima, u sigurnoj kući u Bihaću sve je veći broj djece koja su direktne žrtve nasilja u porodici i dolaze bez roditeljske pratnje.

Navela je da se njihov broj na godišnjem nivou penje na više od 40 djece, dok je u ovoj godini u sigurnoj kući u Bihaću već evidentirano više od 70 slučajeva žena i djece.

Korisnici, kako je pojasnila, ne dolaze samo s područja osam gradova i općina Unsko-sanskog kantona, nego i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

Behrem je ocijenila da rast broja djece koja direktno trpe nasilje predstavlja ozbiljan fenomen koji zahtijeva snažniji institucionalni odgovor.

Direktorica Udruženja građana Budućnost iz Modriče Gordana Vidović također je kazala da dodijeljena sredstva nisu velika, ali da su za sigurne kuće izuzetno značajna, posebno zbog načina na koji se dio troškova smještaja žrtava refundira.

- Ne znam šta se sve može sa 13.333 KM, ali znam da se ne može ništa ako nemate ni jednu marku - kazala je Vidović.

Navela je da sigurna kuća u Modriči posljednjih nekoliko godina zbrinjava veliki broj djece bez roditeljske pratnje, uključujući i veoma malu djecu i djecu školskog uzrasta.

Ta sigurna kuća, osim žrtava nasilja u porodici, prima i žrtve trgovine ljudima, a pruža pomoć korisnicama s područja šireg od dobojske regije, uključujući Brčko distrikt i pojedine dijelove Federacije BiH.

Vidović je također naglasila značaj procjene rizika neposredno nakon prijave nasilja, kao i potrebu da prevencija počne mnogo ranije, uključujući škole.

Posebno je upozorila na nasilje putem digitalnih tehnologija, navodeći da se i djevojčice i dječaci sve češće osjećaju ugroženo u digitalnom prostoru.

Predstavnice sigurnih kuća saglasne su da jednokratna i projektna sredstva predstavljaju važnu pomoć, ali da dugoročna zaštita žena i djece žrtava nasilja zahtijeva stabilnije finansiranje, jaču prevenciju i koordinirano djelovanje svih nadležnih institucija.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.