"Vrijeme ističe": Grčka želi da Olimp bude uvršten na UNESCO listu svjetske baštine
Više od četiri decenije prošle su otkako se Evangelos Geroliolios prvi put popeo na dom drevnih bogova. Na vrhu Olimpa, na stjenovitom vrhu najviše planine u Grčkoj, doživio je osjećaj potpunog strahopoštovanja.
"To je jedinstveni trenutak koji nikada nisam zaboravio – taj osjećaj na Zeusovom prijestolju", prisjetio se Geroliolios, koji danas kao gradonačelnik Dion-Olimpa veliki dio vremena provodi upravljajući područjem oko ovog znamenitog mjesta.
Homer je Olimp opisao kao "sjedište besmrtnika", a njegov najviši vrh, na kojem je prema mitologiji Zeus okupljao bogove, uzdiže se 2.918 metara iznad mora.
"Osjećate nevjerovatan spoj mjesta, mita, ljepote i težine historije – sve ono što želimo podijeliti sa svijetom i za što se nadamo da će dobiti međunarodno priznanje", rekao je Geroliolios.
Grčke vlasti već godinama rade na tome da Olimp bude uvršten na UNESCO listu svjetske baštine, a uskoro bi trebalo biti poznato hoće li planina konačno dobiti ovo prestižno priznanje.
Odluka se očekuje u Južnoj Koreji
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a trebao bi raspravljati o kandidaturi tokom svoje 48. sjednice koja se održava u Busanu u Južnoj Koreji. Godišnji sastanak završava 29. jula.
Grčka je prvi put predložila uvrštavanje Olimpa na listu UNESCO-a 2014. godine, ističući njegovu izuzetnu kulturnu i prirodnu vrijednost.
Područje Olimpa proglašeno je prvim nacionalnim parkom Grčke još 1938. godine zbog jedinstvenog pejzaža koji obuhvata guste šume, alpske livade, klisure, kanjone i izvore, sve u neposrednoj blizini mora.
Najbliži grad planini, Litochoro, udaljen je samo oko pet kilometara od spektakularnih plaža koje se nalaze praktično u podnožju Olimpa.
Zbog bogatstva biljnog i životinjskog svijeta UNESCO je 1981. godine proglasio Olimp rezervatom biosfere. Dodatna zaštita uvedena je 2021. godine kada je planina proglašena nacionalnim parkom posebnim predsjedničkim dekretom.
"Ali proglašenje svjetskom baštinom ne bi bilo važno samo za Grke. To bi bila poruka cijelom svijetu. Olimp je uz bok Partenonu i od ključne je važnosti zaštititi ovaj prostor mita i historije", rekao je Geroliolios.
Sve veći broj turista donosi nove izazove
Prošle godine UNESCO je na listu svjetske baštine dodao 26 novih lokacija, čime je ukupan broj zaštićenih mjesta dostigao 1.428 u 170 zemalja.
Od 21 lokaliteta u Grčkoj koji se nalaze na UNESCO listi, samo dva imaju status kombinovane kulturne i prirodne baštine.
Status svjetske baštine donosi dodatnu zaštitu i međunarodnu podršku u očuvanju lokaliteta. Sve češće se smatra zaštitom od nekontrolisane gradnje i prekomjernog turizma.
Popularnost Olimpa posljednjih godina naglo raste, a prošle godine zabilježeno je oko 500.000 posjetilaca.
Očekuje se da će interes dodatno porasti nakon izlaska filma "Odiseja" Christophera Nolana, inspirisanog Homerovim epom, koji je djelimično sniman u Grčkoj.
"Drago nam je zbog turista, ali njihov veći broj donosi i veće rizike", rekao je Dimitris Pappas, zamjenik direktora uprave Nacionalnog parka Olimp.
On smatra da bi status UNESCO baštine značajno pomogao zaštiti planine.
"Ako izgubimo ono što imamo, to bi bila katastrofa", upozorio je Pappas.
Kao najveću prijetnju izdvojio je šumske požare, koji su dodatno pogoršani klimatskim promjenama.
Prema njegovim riječima, potrebna su dodatna sredstva za jačanje protivpožarne zaštite, čišćenje planinarskih staza, izgradnju skloništa te obnovu mostova i puteva.
Posjetioci podržavaju kandidaturu
Turisti koji su ove sedmice posjetili Olimp smatraju da planina zaslužuje UNESCO priznanje.
"To nije samo dobra ideja, to je najbolja ideja. Staze se mogu poboljšati, a status bi pomogao podizanju svijesti o potrebi očuvanja prirode", rekla je Lenka Hotmarova (62) iz Češke.
Grčka je u kandidaturi istakla i religijski značaj planine, navodeći otkriće svetilišta na otvorenom prostoru na jednom od nižih vrhova.
Vjeruje se da je to svetilište opisao filozof i historičar Plutarh u drugom stoljeću nove ere, povezujući ga s obredima žrtvovanja Zeusu. Olimp se također smatra domom najviše pravoslavne kapele na svijetu, dok se na njegovim obroncima nalaze vizantijski manastiri i druga vjerska mjesta.
Ipak, konačna odluka o uvrštavanju Olimpa na UNESCO listu još nije izvjesna. Savjetodavna tijela Međunarodnog vijeća za spomenike i lokalitete (ICOMOS) i Međunarodne unije za očuvanje prirode navodno su zatražila dodatne informacije, što bi moglo dovesti do odgađanja odluke i produžiti grčku kandidaturu.
U vrijeme sve većeg broja turista, Geroliolios upozorava da je potrebno pronaći ravnotežu.
"Sve se svodi na ravnotežu. Kapacitet Olimpa za prihvat posjetilaca dostigao je granicu", rekao je.
Dodao je da bi status svjetske baštine donio "veću odgovornost za zaštitu okoliša", ali i poručio: "Čak i ako ne uspijemo, nema vremena za čekanje. Dodatne mjere zaštite moraju biti poduzete", prenosi The Guardian.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.