„Vratimo Unu njenim ljudima“: U Bihaću upozoreno na sve veće pritiske na rijeku

Gradska galerija u Bihaću bila je domaćin Foruma nazvanog "Vratimo Unu njenim ljudima". Stručnjaci, predstavnici nadležnih institucija, organizacije civilnog društva te građani na jednom mjestu i s istim ciljem - razgovor o pritiscima na rijeku Unu, s posebnim osvrtom na betoniranje obala, bespravnu gradnju te zagađenje otpadnim vodama.

Iako je rijeka Una jedno od najvećih blaga koje posjeduje naša zemlja, na njenim obalama svakodnevno se odvija devastacija, a kanalizacija se slijeva u rijeku. Predstavnici Udruženja Eko akcija mišljenja su da ju najviše ugrožava i uništava političko-privredna elita USK.

„Prije dvije godine kada je bila izgradnja male elektrane na izvoru Une, digla se sva federalna kuka i motika, imali ste ministre koji su se oglašavali, desio se poslije forum, utrka je bila ko će braniti Unu od problema koji je bio u drugoj državi u kojoj nemaju nikakvu nadležnost, međutim za ovo što im se dešava pod prozorom svi okreću glavu“, kazao je Anes Podić, predstavnik Udruženja Eko akcija.

Iz Centra za životnu sredinu ističu da su u većini slučajeva na obalama Une ugostiteljski i turistički objekti koji nude smještaj, a mnogi od njih nemaju dozvolu. Podsjećaju na postojeću regulativu, ali i na odgovornost vlasti.

„Naš najveći problem je što se ta regulativa ne primjenjuje. Imamo često mogućnost da čujemo kako nije nadležnost ni lokala, niti Federalnog nivoa niti kantona a u suštini nadležnost je svačija. Mislim da je rješenje da se dogovori sinergija između svih tih nivoa i da se konkretno krene rješavati slučaj“, ističe predstavnik organizacije Centar za životnu sredinu Vladimir Topić.

Struka ističe i da uzurpacija Une dovodi do gubitka bioraznolikosti, staništa i vrsta, ali i do toga da riječni ekosistem postaje nestabilan.

„Imamo puno problema ali jedan od značajnih je ta ilegalna gradnja, kada kažem ilegalna gradnja mislim na to da po zakonu o vodama Federacije Una kao rijeka prve kategorije ima zabranu gradnje unutar 15 metara, njene obale moraju ostati slobodne što danas vidimo da nisu i to itekako nisu“, rekla je Dunja Delić, samostalni konsultatnt za zaštitu prirode.

Iz Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoporivrede i šumarstva ističu da Unsko-sanski kanton nema nijednog vodnog inspektora, što kako kažu, dovoljno govori o odnosu prema ovoj rijeci. Dodaju da rijeke prve kategorije, kao što je Una, nisu u njihovoj nadležnosti već u nadležnosti Federalnog ministarstva.

„Zaprimamo velik broj prijava, nelegalne gradnje, betoniranja, uništavanja obala rijeke Une i to redovno šaljemo Federalnom ministarstvu, osim toga moram reći da ne dobijamo često odgovore od Federalnog ministarstva“, kazao je Edvin Alijanović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK.

Una će i u narednom periodu ostati u fokusu. Očuvanje rijeke odgovornost je svih, jer kada se govori o Uni i njenoj ljepoti, direktno se govori i o stanovništvu koje tu živi, o turizmu i razvoju privrede, poručeno je sa Foruma.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.