'Voda je odnijela mog sina meni pred očima': svjedočenja užasnutih Libijaca

Omar al-Rifadi traga za svojom nestalom 20-godišnjom kćerkom otkako je katastrofa zadesila libijski grad Derna u nedjelju. Nestala je u mraku usred katastrofalne poplave koja je odnijela živote hiljada i mnoge odnijela u more.

“Išao sam pješice svuda da je tražim. Obišao sam sve bolnice i škole. Ali sreća nije bila na mojoj strani”, govori ovaj 52-godišnjak, dok mu suze idu niz obraze.

Rifadi je rekao da je radio noćnu smjenu u vrijeme poplave, koja je uništila ogromna područja mediteranskog primorskog grada. Jaka kiša koju je donijela oluja Daniel ispunila je ono što je nekada bilo suho korito rijeke u nedjelju uveče, uzrokujući urušavanje dvije loše održavane brane. Poplave su odnijele čitave zgrade u centru Derne, u vrijeme dok su porodice spavale. Rifadi je ponovo pokušao nazvati suprugu. Nije bilo odgovora. Telefon je bio isključen. “Najmanje 50 članova moje porodice, bilo da se vode kao nestali ili preminuli, više nema”, govori.

Zvaničnici procjenjuju da je broj nestalih oko 10.000. Libijski Crveni polumjesec kaže da je skoro 2.000 tijela voda odnijela u more. U svakom slučaju, radi se o užasnoj katastrofi.

U četvrtak popodne dječija odjeća, igračke, namještaj, obuća i druge stvari nalazile su se razbacane duž obale. Jedna noga je virila ispod hrpe ruševina. Blato je prekrilo ulice, sa počupanim drvećem i stotinama smrskanih automobila, od kojih su mnogi prevrnuti na stranu ili na krov. Jedan automobil našao se na balkonu drugog sprata sada već urušene zgrade.

“Žena i ja smo preživjeli, ali sam izgubio brata”, kaže Salem Omar, 38-godišnji inženjer. “Moj brat živi u centru grada, gdje se dogodila većina razaranja. Nismo pronašli njegovo tijelo. Bojimo se da se ovim brojnim leševima mogu početi širiti razne zarazne bolesti.”

U njegovom stanu pronađena su tijela dvojice stranaca. Dok je govorio, tim za potragu i spašavanje iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je radio u blizini, pronašao je tijelo njegove komšinice. „To je moja tetka, Amina. Neka počiva u miru”, rekao je.

“Desetine hiljada ljudi sada su beskućnici. Potrebna nam je međunarodna pomoć. Libija nema potrebno iskustvo kako bi se nosila sa ovkvom katastrofom.”

Obim razaranja vidljiv je sa uzvišenja iznad Derne. Ovo je nekada bio centar grada, gusto naseljen i izgrađen duž toka sezonske rijeke u obliku polumjeseca. Sada je potopljen u mutnim vodama koje se presijavaju na sunčevoj svjetlosti, nakon što su zgrade odnesene, a urbani pejzaž izbrisan. Gradonačelnik Derne Abdelmonem al-Ghaithi rekao je da bi broj poginulih u gradu mogao dostići između 20.000 i 25.000, ukoliko se u obzir uzme broj poplavljenih naselja. Oluja Daniel je također poplavila obližnja područja, uključujući primorsko ljetovalište Soussa.

Ghaithi je rekao da su spasilački timovi stigli u Dernu iz Egipta, Tunisa, UAE, Turske i Katara. „Zapravo su nam potrebni specijalizovani timovi za izvlačenje tijela“, rekao je on. “Bojim se da bi se gradom mogla proširiti epidemija zbog velikog broja tijela ispod ruševina i u vodi.”

Međunarodna organizacija UN za migracije izvijestila je da je najmanje 30.000 ljudi raseljeno u Derni, ostavljeni, bez hrane i krova nad glavom.

Spasilačke operacije su komplikovane zbog političke podjele u Libiji, zemlji sa 7 miliona stanovnika. Zemlja je doživjela povremena ratovanja od 2011. godine, kada je pobuna koju je podržao NATO s vlasti svrgnula Moamera Gadafija. Libiji nedostaje centralna vlada, a ima dvije paralelne administracije. Postoji međunarodno priznata vlada sa sjedištem u glavnom gradu Tripoliju i konkurentska vlada na istoku, koju vodi vojni komandant Khalifa Haftar.

Izvan politike su ljudske tragedije. Jedna porodica izgubila je 40 članova šire rodbine nakon što je voda odnijela kuću iznad doline Derne. U još jednoj srceparajućoj priči, otac je preživio,  bespomoćno je gledao kako njegov sin jedinac umire pred njegovim očima. Čovjek – koji nije želio da bude imenovan – govorio je iz prenatrpane bolnice Derna, koja je bila puna povrijeđenih. „U 2 sata ujutro, nakon što su poplave porasle na opasne nivoe i stigle do naše kuće, otišao sam po sina“, prisjeća se. Teško mu je dok govori, ali nastavlja: “Moj sin je bio u kući prijatelja. Nekoliko trenutaka nakon što sam stigao do njega, voda nas je preplavila i gurnula prema krovu. Borili smo se satima. Na kraju je voda odnijela mog sina pred mojim očima, udario je glavom u vrata. Ostao je zaglavljen tu do jutra. Posljednje riječi koje sam čuo od njega bile su: 'Oprosti mi, tata'. Izgubio sam sina jedinca. Bio je student.”

Derna je i ranije bila pogođena prirodnim katastrofama, uključujući i poplavu 1941. godine, tokom Drugog svjetskog rata, koja je nanijela značajne gubitke njemačkoj vojsci stacioniranoj na periferiji grada. Bilo je dodatnih katastrofalnih poplava 1959. i 1968. i još jedne 1986. godine, koje su – iako teške – bile ublažene prisustvom brana koje su imale ključnu ulogu u sprečavanju štete u gradu.

U nedjeljnoj poplavi upravo su se te dvije, loše održavane brane urušile. Obje strane ove zemlje pozvale su na istragu o tome šta se dogodilo zahtijevajući utvrđivanje koliko je tragediji doprinjeo nemar zvaničnika. Šta god da je bio uzrok, ovo je najgora katastrofa otkako su prošlog vijeka počela bilježenja. Posljedice se ne mogu porediti, u smislu materijalnih i ljudskih gubitaka, ni sa jednom od ovih prethodnih poplava.

Spasilački timovi iz cijele istočne i zapadne Libije suočavaju se s poteškoćama da dođu do pogođenih naselja u Derni i drugim planinskim gradovima. Većina puteva i mostova koji vode do njih je urušena. Unutar Derne nema komunikacija, telefon i internet su isključeni.

Sam grad je podijeljen na dvije odvojene polovine, sa ostacima bujica koje je ostavila oluja i ograničenim resursima dostupnim spasilačkim timovima. Ovo je navelo libijske vlasti da hitno zatraže međunarodnu pomoć kako bi pokušali spasiti ono što je od grada i njegovih stanovnika, ostalo.

federalna.ba/The Guardian