Vlast 30 godina gluha: Logoraši traže zakonsko uređenje njihovog statusa

Sredinom oktobra Savez logoraša BiH poslao je zahtjev za sastanak sa predstavnicima Vlade FBiH. Ponovo traže sistemsko uređenje njihovog statusa kroz Zakon o zaštiti žrtava ratne torture.  Iako su tokom rata pretrpjeli brojne torture u logorima širom BiH, danas mnogi od njih žive na marginama društva. Smatraju da je to posljedica nepostojanja odgovarajućeg zakonskog rješenja.

Savez logoraša BiH od 1996. godine nastoji da riješi pitanja ove populacije. Naglašavaju da 95 posto logoraša nema nikakva prava. Zbog toga se posebno bore za Zakon o zaštiti žrtava ratne torture, odnosno Zakon o logorašima.  

„Nažalost, to je jedina sfera u kojoj Savez logoraša i logoraši na području BiH nisu učinili nikakav pomak. To apsolutno ne znači da nije bilo aktivnosti, aktivnosti je bilo raznovrsnih, i u sastavu prethodnoj, pogotovo vezanu za Vladu FBiH, s obzirom da je na nivou BiH to pitanje deliakatno“, govori Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH

Više od 30 godina logoraši traže svoja prava. Sastanci i razgovori sa nadležnim nisu do danas ništa promijenili. 

„Nije još ništa napravljeno. To nešto, te sjednice neće da odobri nikakvo naše pravo, zakone. Nije to ništa usvojeno. To sve ide u Sarajevo. Sjednice te koje su bile nisu ništa, nikad, nemamo nikakva prava. Ni zaštite nikakve“, kaže Hilmo Hurić, predsjednik saveza logoraša vlasenica

U Savezu logoraša BiH podsjećaju da su logoraši populacija koja i danas aktivno doprinosi državi BiH u borbi za istinu i pravdu. Kontinuirano odlaze na svjedočenja širom svijeta, sarađuju sa brojnim univerzitetima, ali u svojoj zemlji nisu priznati.

„Ono što je minmum ljudskog dostojanstva jeste da politička pozicija i opozicija, pogotovo bošnjačkog naroda, ne traži izgovor nego da konkretno uradi na pitanju Zakona, da donese Zakon o žrtvama ratne torture odnosno logorašima, sa onim obimom prava koliko je to realno moguće. Nije bitno uopšte koliko prava, ali je bitno da se donese Zakon da se kaže da su logoraši postojali, da su postojali logori“, dodaje Omerović.

U posljednjem pozivu za sastanak sa premijerom FBiH i resornim ministrima naglasili su da je logoraška populacija poslije rata brojala 200.000, a sada ih ostalo 49%. Žele da se riješi njihov status, ne zbog njih nego prvenstveno zbog istine i pravde.

federalna.ba