Vlahović: Ne očekujem promjene, Crnogorci će i dalje biti relativna većina

Tehničko ili političko pitanje? Nakon što je odgađan dva puta, u Crnoj Gori počeo je popis stanovništva, drugi od obnove njene nezavisnosti. Iako bi ovaj popis trebalo da bude samo redovan statistički postupak, postalo je to važno političko pitanje.

Šta će rezultati popisa značiti za Crnu Goru?

Gost Dnevnika 2 ovim povodom bio je Miodrag Vlahović, predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore.

Na pitanje zašto je toliko važno ko je Srbin, a ko Crnogorac, kaže da je to važno zbog opstanka Crne Gore.

„Zbog postojanja Crne Gore, zbog postojanja nečega što i u kulturnom, nacionalnom, etničkom i historijskom kontekstu je crnogorsko. Ti procenti su postali jedino bitni. Oni koji su preuzeli vlast u Crnoj Gori u avgustu 2020. su imali dva ključna projekta da završe. Jedan su uspjeli, na način koji je neustavan i nezakonit, i time će se Crna Gora baviti godinama pred nama – to je tzv. temeljni ugovor sa Crkvom Srbije. A drugi je popis. Popis koji umjesto jednog tehničkog postupka, njima treba da posluži kako bi se povećao broj Srba i kako bi se poslije toga uradio jedan krajnje destruktivni i opasan korak – da se segmentira Crna Gora, da se polako od građanskog društva pretvara u zajednicu naroda nešto što je vama u BiH, nažalost, poznato s one najgore strane“, pojasnio je on.

Vlahović ističe da etničke i vjerske denominacije 'uopšte nisu bitne za tu vrstu statističke operacije'. Naglašava da se pitanje popisa u Crnoj Gori pretvorilo u jedan, kako kaže, pokušaj etničkog i religijskog inženjeringa gdje treba da se promjenom etničke strukture stvore uslovi za političke promjene.

„Promoteri tih promjena su oni koje možemo zvati agenturom, zastupnicima onoga na što uglavnom utječu Srbija i Rusija“, dodaje on.

Poručio je da ne očekuje dramatične promjene u procentima - Crnogorci će i dalje biti relativna većina – a 'oni su veoma bitni, isto kao i oni drugi koji neće biti relativna većina'.

federalna.ba