VLADARI BOSNE - Prvi spomen Bosne

Malo je zemalja u jugoistočnoj  Evropi čiju su sudbinu i historijsko trajanje pratile brojne kontroverze i neslaganja, kao što je slučaj sa zemljom Bosnom, počevši od njenog prvog spomena sredinom 10.stoljeća pa sve do dana današnjeg.
U historijskim izvorima, Bosna se i to kao geografska činjenica, spominje prvi put    polovinom 10.stoljeća u čuvenom djelu O narodima vizantijskog cara pisca.  Zvao se Konstantin Porfirogenit i pored Bosone, navodi i imena dva grada, a to su  Katera i Desnik. U drugoj epizodi našeg serijala pokušavamo dati odgovore na pitanja gdje su se ti gradovi tačno nalazili, kako je Bosna dobila ime i koje je to područje današnje Bosne najstarije jezgro bosanske države.
Tu je i pitanje koje je predmet vječitog prepucavanja i svađa historičara u regionu  da li je Bosna od samog početka bila bosanska ili možemo govoriti o srpstvu Bosne ili  hrvatstvu Bosne Srpski historičari u toj prvoj polovini 10.stoljeća, Bosnu vide u sastavu Raške, današnje Srbije, a hrvatski da je bila sastavni dio Hrvatske..
I jedni i drugi to iznose kao trajnu činjenicu. Historičar Pejo ČoskoviĆ,  Bosnu ne  vidi kao prostor rezervisan isključivo za srpski politički uticaj, niti kao dio srednjovjekovne hrvatske države. Po njemu, prvobitna zemljica Bosna bila je na udaru stalnih političkih previranja i povijesnih procesa i u takvom okruženju gdje su i velike države gubile samostalnost i teritorije i doživljavale stalne uspone i padove. Kao godine sticanja prve bosanske samostalnosti, uzimaju se pedesete godine 10.stoljeca, kada Bosna postaje samostalna politička tvorevina sa vlastitim banom. Inače, riječ ban je avarskog porijekla i znači gospodin.
Viši kustos Historijskog muzeja BiH, Amar Karapus vodiće nas i kroz ovu epizodu.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel