videoprilog Harisa Šertovića (Dnevnik 2)

BiH na njemački ili američki način?

Mijenja se kurs međunarodne zajednice i svjetskih sila prema Bosni i Hercegovini. Poručeno je to u brojim istupima visokih svjetskih dužnosnika upućenih na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Posljednja potvrda stigla je i najavom o zainteresiranosti Njemačke da preuzme ured OHR-a.

No, špekulira se da izborom Bidena i Sjedinjene Američke Države ne bi imale ništa protiv da na ovu poziciju dođe neko s njihovog tla. Pitanje je sada jesu li SAD i Njemačka na suprotnim pozicijama glede viđenja promjena u BiH ili će, pak, zajedno biti okidač pozitivnih promjena nakon višedesetljetne inercije i stagnacije. 

Sljedeći u fotelji visokog predstavnika bit će Nijemac Christian Schmidt. Da li dolazi na talasima odlučnije i spremnije međunarodne zajednice za dugo očekivane promjene ili samo Valentinu Inzku treba odmor nakon višedecenijskog mandata u kojem nije bilo ničega osim izražavanja zabrinutosti? 

Indikativno je da je Njemačka pokazala interes za ovu poziciju u trenutku kada Biden preuzima vlast u državi tvorcu Dejtonskog mirovnog sporazuma, iz koje dolaze jasne poruke da je promjena Ustava i evropska perspektiva BiH broj jedan. 

“Dva ključna aktera - SAD i njemačka administracija, iz koje dolazi novi visoki predstavnik - učinit će nešto da se postojeće loše stanje ublaži”, smatra prof. dr. Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA. 

Penzionisani profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović mišljenja je da će se unutar međunarodne zajednice pokušati napraviti jednoglasna podrška novom predstavniku. Posljednji koji je uživao takvu podršku bio je bio Paddy Ashdown, napominje Živanović.

A upravo je Ashdown najjasnije demonstrirao šta znači institut bonskih ovlasti i veliko je pitanje, možda i najveće: hoće li Schmitd dobiti isto tako odriješene ruke da retrogradne politike podsjeti gdje i kako završe oni koji zagovaraju institucionalnu devastaciju države. I kako se preko noći usvajaju zakoni, provode reforme i trasira euroatlantski put. 

“Ne vjerujem da će do toga doći jer došlo bi mnogo ranije da je neko mislio o tome.  Prepuštalo se aktivitetu i angažmanu domaćih struktura, ali dogodilo nešto još gore i to se ne može riješiti bonskim ovlaštenjima”, dodaje Živanović. 

“Ljudi koji mijenjaju visokog predstavnika očito imaju određeni plan i namjere, ali naša očekivanja u smislu novih promjena od novog visokog predstavnika ne smiju biti prevelika. On ne može uraditi naš posao. Bonske ovlasti u tom smislu neće postojati, ali se moraju napraviti institucionalni mehanizmi da se ona pitanja koja su bonske ovlasti mogle da tretiraju više ne pojavljuju na dnevnom redu”, ističe Filandra. 

A bonske ovlasti nametnule su jedinstvenu valutu, grb i zastavu države BiH, jedinstvene registarske tablice, spriječile uspostavu trećeg entiteta. I ne samo to, još se sjećamo smjena visokih političkih zvaničnika iz RS-a, a samo za jedan dan njih 59.

Možete li zamisliti sada da neko sa političke scene obriše Dragana Čovića, deklarativnog promicatelja europskih vrijednosti koji se diči UZP-om. 

A podsjećamo da je to bilo 2004. godine, kada ga je Paddy Ashdown poslao "na hlađenje". 

Padom interesa međunarodne zajednice za ove prostore uz poruku "ne bonskim ovlastima" Čović se vratio i radikalniji nego ikada uz podršku secesioniste Milorada Dodika vedri i oblači političkom scenom u BiH. 

Na svim nivoima odlučujući su faktor i po vertikali blokiraju sve, posebno reforme koje institucionalno jačaju državu i drže evropski kurs. Oni koji bi trebali da ovakve poteze sankcionišu to ne rade a pokriće za to im daju domaći lideri među kojima nema volje da uz dogovor mogu sami bez pomoći OHR-a i međunardne zajednice pokrenuti procese u kojima će svaki građanin ove zemlje vrijediti jednako.

Stoga je jasno da će određeni pritisak stranih sila morati uslijediti. Da li bonskim ovlastima ili drugom vrstom pritisaka? 

federalna.ba

OHR SAD EU