BiH na njemački ili američki način?
Mijenja se kurs međunarodne zajednice i svjetskih sila prema Bosni i Hercegovini. Poručeno je to u brojim istupima visokih svjetskih dužnosnika upućenih na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Posljednja potvrda stigla je i najavom o zainteresiranosti Njemačke da preuzme ured OHR-a.
No, špekulira se da izborom Bidena i Sjedinjene Američke Države ne bi imale ništa protiv da na ovu poziciju dođe neko s njihovog tla. Pitanje je sada jesu li SAD i Njemačka na suprotnim pozicijama glede viđenja promjena u BiH ili će, pak, zajedno biti okidač pozitivnih promjena nakon višedesetljetne inercije i stagnacije.
Sljedeći u fotelji visokog predstavnika bit će Nijemac Christian Schmidt. Da li dolazi na talasima odlučnije i spremnije međunarodne zajednice za dugo očekivane promjene ili samo Valentinu Inzku treba odmor nakon višedecenijskog mandata u kojem nije bilo ničega osim izražavanja zabrinutosti?
Indikativno je da je Njemačka pokazala interes za ovu poziciju u trenutku kada Biden preuzima vlast u državi tvorcu Dejtonskog mirovnog sporazuma, iz koje dolaze jasne poruke da je promjena Ustava i evropska perspektiva BiH broj jedan.
“Dva ključna aktera - SAD i njemačka administracija, iz koje dolazi novi visoki predstavnik - učinit će nešto da se postojeće loše stanje ublaži”, smatra prof. dr. Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA.
Penzionisani profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović mišljenja je da će se unutar međunarodne zajednice pokušati napraviti jednoglasna podrška novom predstavniku. Posljednji koji je uživao takvu podršku bio je bio Paddy Ashdown, napominje Živanović.
A upravo je Ashdown najjasnije demonstrirao šta znači institut bonskih ovlasti i veliko je pitanje, možda i najveće: hoće li Schmitd dobiti isto tako odriješene ruke da retrogradne politike podsjeti gdje i kako završe oni koji zagovaraju institucionalnu devastaciju države. I kako se preko noći usvajaju zakoni, provode reforme i trasira euroatlantski put.
“Ne vjerujem da će do toga doći jer došlo bi mnogo ranije da je neko mislio o tome. Prepuštalo se aktivitetu i angažmanu domaćih struktura, ali dogodilo nešto još gore i to se ne može riješiti bonskim ovlaštenjima”, dodaje Živanović.
“Ljudi koji mijenjaju visokog predstavnika očito imaju određeni plan i namjere, ali naša očekivanja u smislu novih promjena od novog visokog predstavnika ne smiju biti prevelika. On ne može uraditi naš posao. Bonske ovlasti u tom smislu neće postojati, ali se moraju napraviti institucionalni mehanizmi da se ona pitanja koja su bonske ovlasti mogle da tretiraju više ne pojavljuju na dnevnom redu”, ističe Filandra.
A bonske ovlasti nametnule su jedinstvenu valutu, grb i zastavu države BiH, jedinstvene registarske tablice, spriječile uspostavu trećeg entiteta. I ne samo to, još se sjećamo smjena visokih političkih zvaničnika iz RS-a, a samo za jedan dan njih 59.
Možete li zamisliti sada da neko sa političke scene obriše Dragana Čovića, deklarativnog promicatelja europskih vrijednosti koji se diči UZP-om.
A podsjećamo da je to bilo 2004. godine, kada ga je Paddy Ashdown poslao "na hlađenje".
Padom interesa međunarodne zajednice za ove prostore uz poruku "ne bonskim ovlastima" Čović se vratio i radikalniji nego ikada uz podršku secesioniste Milorada Dodika vedri i oblači političkom scenom u BiH.
Na svim nivoima odlučujući su faktor i po vertikali blokiraju sve, posebno reforme koje institucionalno jačaju državu i drže evropski kurs. Oni koji bi trebali da ovakve poteze sankcionišu to ne rade a pokriće za to im daju domaći lideri među kojima nema volje da uz dogovor mogu sami bez pomoći OHR-a i međunardne zajednice pokrenuti procese u kojima će svaki građanin ove zemlje vrijediti jednako.
Stoga je jasno da će određeni pritisak stranih sila morati uslijediti. Da li bonskim ovlastima ili drugom vrstom pritisaka?
federalna.ba