Hiljade kubika plutajućeg otpada u Drinskom jezeru: Ima li rješenja za ovaj problem?
Hiljade kubika plutajućeg otpada u Drinskom jezeru na ulazu u Višegrad postale su ne samo lokalni, već i ozbiljan regionalni problem. Otpad je u Drinu stigao upravo iz zemalja našeg okruženja, Srbije i Crne Gore, a problem se usložnio nakon obilnih padavina koje su zabilježene posljednjih dana.
Za sada, jedini koji se bore sa ovim problemom jesu uposleni u HE Višegrad. Strajin Furtula u blizini akumuliranog otpada ima splav kojeg ponekad koristi za vožnju sa prijateljima.
”Volim rijeku i dovezem nekad ljude da provozam, moram im kao u atobusu davati kesu za povraćanje od ovog smeća Ili napravim im ribu koju ulovim, ovdje svi kažu ko će to jesti iz ovog smeća”, kaže Furtula.
Strajin i ostali Višegrađani, godinama posmatraju hiljade kubika smeća koje dopire rijekom do ulaza u grad blizu HE Višegrad. Problem je regionalni jer plutajući otpad dolazi rijekom Lim ali i Tarom iz istoimenog nacinalnog parka u CG. U aprilu prošle godine, ministri ekologije i zaštite životne sredine Srbije, Crne Gore i RS, sastali su se na ovom mjestu i kako bi dogovorili rješenje problema. Međutim, situacija je ostala nepromijenjena. Dejan Furtula, predsjednik EKO CENTRA – Višegrad, kaže kako je problem nerješiv na lokalnom nivou
”Bio je taj sastanak prošle godine na nivou ministara tri strane, nažalost, ništa se nije promijenilo i mi imamo ozbiljan problem jer se bez međudržavne saradnje ovaj problem ne može riješiti", ističe Furtula.
I dok se čeka međudržavni sporazum, jedini koji trenutno nastoje riješiti ovaj problem jesu uposlenici HE Višegrad. Međutim, ne mogu sami jer problem prevazilazi njihove kapacitete potrebne za adekvatnu reakciju.
“Znate mi proizvodimo struju, a ne smeće. I ovo je problem sa kojima se mi u HE Višegrad godinama suočavamo. Kupili smo i višenamjensko vozilo za taj otpad, postavili smo i lančanik kao neku vrstu brane smeću, ali evi bile su jake kiše i pod teretom smeća, lančanik je pukao“, kazao nam je Darko Frganja, šef službe za zaštitu životne sredine u HE Višegrad.
On dodaje kako je jedno od rješenja rad na podizanju svijesti građana jer otpad duž riječnih tokova pored kojih se nalazi stotine ilegalnih deponija, stižu do HE Višegrad. Komisija koja je prošle godine formirana, predložila je mapiranje svih nelegalih lokacija gdje se nalaze divlje deponije kao i način njihove sanacije.
Za tu vrstu aktivnosti trebat će dosta novca. Ipak, zaštita životne sredine nema cijenu.
federalna.ba/Hasan Gabela