Više od milion imigranata podnijelo zahtjev za legalizaciju statusa u Španiji

Više od milion imigranata u Španiji izrazilo je želju da legalizuje svoj status nakon što je ta zemlja ranije ove godine pokrenula inicijativu za integraciju stranaca koji u zemlji žive i rade bez odgovarajućih dozvola. Rok za prijavu na program, koji je najavljen u januaru, a počeo se primjenjivati u aprilu, istekao je krajem juna.

Program je imigrantima s neregulisanim statusom nudio jednogodišnju, obnovljivu boravišnu dozvolu, pod uslovom da su u Španiji proveli najmanje pet mjeseci i da imaju čist krivični dosije. Vlada je u početku procijenila da bi ovom mjerom moglo biti obuhvaćeno oko 500.000 stranaca bez dozvole boravka, dok su istraživački centri i policija taj broj procijenili na gotovo milion.

Španski premijer Pedro Sánchez ovu je mjeru ocijenio kao "čin pravde i nužnost", ističući da ljudi koji već žive i rade u Španiji to treba da čine pod jednakim uslovima i uz plaćanje poreza. Ova politika u oštrom je kontrastu s pojačanim deportacijama koje se provode u drugim dijelovima Evropske unije i Sjedinjenim Američkim Državama.

Španska vlada saopćila je da se trenutno obrađuje 608.781 prijava, što predstavlja približno polovinu ukupnog broja podnesenih zahtjeva. Procjena vlade sredinom juna bila je da će značajan dio podnosilaca zahtjeva dobiti privremene dozvole za boravak i rad, ali će konačne brojke biti veće, budući da vlasti imaju rok od tri mjeseca da obrade sve prijave podnesene do 30. juna.

Najveći udio podnosilaca zahtjeva dolazi iz Centralne i Južne Amerike. Najbrojniju pojedinačnu grupu čine državljani Kolumbije, koji čine 26 posto svih prijava. Kolumbijci su ujedno i jedna od najvećih imigrantskih zajednica u Španiji, s više od 980.000 stanovnika rođenih u Kolumbiji koji žive u toj zemlji, prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku.

Državljani Maroka čine 13 posto podnosilaca zahtjeva, slijede Venezuela s 11 posto i Peru s devet posto, saopćila je vlada.

Ključni sektori španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti, u velikoj mjeri zavise od radne snage iz Latinske Amerike i Afrike. Imigracija iz Latinske Amerike snažno je oblikovala brojna urbana središta u Španiji, a vlada, stručnjaci i nevladine organizacije očekivali su da će ovaj program prije svega koristiti latinoameričkim imigrantima bez odgovarajuće dokumentacije.

Stanovnici Španije rođeni u inostranstvu čine značajan dio ukupne populacije. Od približno 50 miliona stanovnika, oko 10 miliona rođeno je izvan zemlje. Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venezuele i Maroka, bježeći od nasilja ili političke nestabilnosti ili tražeći bolje ekonomske prilike.

Španija je i ranije provodila programe masovne legalizacije imigranata koji u zemlji žive i rade bez dozvole.

Prve tri takve inicijative pokrenute su tokom mandata socijalističkog premijera Felipea Gonzáleza, počevši od 1986. godine, dok je konzervativna vlada Joséa Maríje Aznara provela još dvije legalizacije tokom 2000-ih. Ovoga puta prijavio se znatno veći broj imigranata. U dotad najvećoj akciji iz 2005. godine status je legalizovan za 576.500 ljudi, što je tada izazvalo snažnu javnu raspravu i političke polemike u zemlji.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.