Više od 400 uposlenika UNSA traži da Senat osudi zločine u Gazi

Na Univerzitetu u Sarajevu pokrenuta je inicijativa, s jasnom porukom – akademska zajednica ne smije šutjeti pred ljudskom tragedijom. Hoće li Senat Univerziteta osuuditi genocid u Gazi, po uzoru na univerzitete u Ljubljani, i drugim evropskim metropolama.

Potpis za potpisom, list papira prerasta u glas zajednice. Više od 400 uposlenika Univerziteta u Sarajevu stalo je iza otvorenog pisma kojim traže od Senata da jasno osudi zločine u Gazi. Kažu – Univerzitet ne može zaustaviti rat, ali ne smije ni ostati nijem.

“Mi koji smo preživjeli devedesete, agresiju na Bosnu i Hercegovinu, imamo moralnu odgovornost da reagujemo. Ovo je simbolična gesta. To neće promijeniti stanje u Palestini, ali mi moramo reći svoj stav. Ako jedna mala Slovenija može reagovati, jedna Španija, pa ljudi u Irskoj, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji. Mi smo onda prvi u tom redu da reagujemo”, poručuje Benjamin Fetić, profesor na Prirodno-matematičkom fakuptetu UNSA i jedan od inicijatora.

Potpisi i dalje pristižu, a zatim će pismo biti predato Senatu, koji će imati priliku da se zvanično očituje.

“Nažalost, dio potpisnika su dekani i prodekani, tako da nije bilo potrebe za peticijama u ovom obliku - mogli su istovjetne inicijative uputiti putem Vijeća svojih fakulteta”, kazao je rektor UNSA Tarik Zaimović.

Akademska zajednica odlukama Senata može djelovati kao katalizator promjena, šaljući poruku da znanje i odgovornost idu ruku pod ruku s građanskom sviješću.

“Senat Univerziteta ima snagu i mogućnost uticaja da učini jedan vid pritiska na nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da se prihvate njihove ideje i da se državni organi približe jednom stajalištu bez obzira na to što postoje teškoće u odlučivanju na nivou države Bosne i Hercegovine”, istakao je Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH.

Ako je tišina odobravanje, svaka poruka solidarnosti ima svoju težinu. Savjest i odgovornost nisu rezervisani samo za pojedince već i za zajednicu.

federalna.ba