Više od 400 sati bez interneta u Iranu dok broj žrtava protesta raste
Blokada interneta u Iranu traje više od 400 sati, saopćila je u nedjelju organizacija Netblocks za zaštitu i praćenje digitalnih prava, navodeći da povremena vraćanja veze na kratko stvaraju lažan utisak šire normalizacije usluge.
Netbloks je naveo da je blokada interneta u Iranu nastavljena iako je novinska agencija povezana s državom u subotu tvrdila da će pristup internetu biti vraćen.
- Minimalno dozvoljeni servis dostupan je nekim korisnicima - dodala je ta organizacija, ukazujući da metode zaobilaženja ograničenja, poput upotrebe VPN-a omogućavaju da poruke ipak prođu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Poziv na vraćanje interneta
Novinska agencija Fars, koja je bliska Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC), u subotu je citirala šefa iranske telekomunikacione kompanije koji je rekao da će internet usluga biti vraćena u narednim satima, što je, kako se dodaje, odobrilo Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost.
- Ako Bog da, ovo pitanje će biti riješeno danas ili sutra - rekao je Behzad Akbari, izvršni direktor Kompanije za telekomunikacionu infrastrukturu.
Jusef Pezeshkian, vladin savjetnik i sin predsjednika Masouda Pezeshkiana, pozvao je na vraćanje interneta.
- Zatvaranje interneta stvorit će nezadovoljstvo i proširiti jaz između naroda i vlade - napisao je on na Telegramu.
Smatra se da je gotovo potpuni prekid digitalnih usluga rada u Iranu koji traje od 8. januara jedan od najdužih u historiji. Samo je 25-dnevna potpuna blokada u Sudanu poslije puča u oktobru 2021. trajala duže.
5.459 potvrđenih smrtnih slučajeva
Organizacije za ljudska prava navode da mjera Teherana za ograničenje pristupa internetu ima za cilj da prikrije kršenja ljudskih prava.
Također se navodi da je blokada ograničila mogućnosti demonstranata da se organizuju i pruže otpor, dok je istovremeno ozbiljno ograničilo protok vijesti i otežalo nezavisnu provjeru informacija.
Prema američkoj organizaciji za ljudska prava HRANA-i, broj žrtava u protestima porastao je na 5.459 potvrđenih smrtnih slučajeva, uz više od 7.403 teško povrijeđene osobe.
Specijalna predstavnica UN-a za seksualno nasilje Pramila Paten izrazila je zabrinutost zbog "uznemirujućih" izvještaja o seksualnom zlostavljanju u kontekstu političkih nemira u Iranu.
- Takva djela, bilo da su počinjena u pritvorskim objektima, tokom hapšenja ili u kontekstu zastrašivanja demonstranata, predstavljaju teška kršenja osnovnih ljudskih prava i mogu se smatrati zločinima prema međunarodnom pravu - rekla je ona.
Usljed isključenja interneta, izvještaje o mogućem seksualnom nasilju povezanom s protestima je nemoguće provjeriti. Kurdistanska mreža za ljudska prava (KHRN) objavila je da je određeni broj pritvorenih osoba bio seksualno zlostavljan u Kermanshahu.
Amnesty International je 2023. godine objavio da su "snage sigurnosti u Iranu koristile silovanje i druge oblike seksualnog nasilja... da bi zastrašile i kaznile mirne demonstrante" tokom protesta "Žena, život, sloboda" 2022. godine.
Trump i iranska nuklearna postrojenja
Nalog američkog State Departmenta na perzijskom jeziku u subotu je objavio video na platformi X kako predsjednik Donald Trump razgovara s novinarima.
Na pitanje da li misli da bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei – za kojeg je ranije naveo da je odgovoran za široko rasprostranjeno nasilje – trebalo da se povuče ili da ode u egzil, Trump je rekao: "Ne želim da ulazim u to."
"Ali oni znaju šta tražimo", dodao je. "Ima mnogo ubijanja."
On je također upozorio Islamsku Republiku da ne pokušava da postavi druga napredna nuklearna postrojenja poput onih koja su bila meta američkih udara u operaciji u junu tokom rata Izraela i Irana.
federalna.ba/Fena