„Više liči na lični spomenik nego na javni prostor": Trump mijenja Bijelu kuću bez transparentnosti i nadzora

Dijelovi Istočnog krila Bijele kuće srušeni su kako bi započeli radovi na novom luksuznom plesnom salonu koji gradi američki predsjednik Donald Trump. Riječ je o projektu vrijednom 250 miliona dolara, koji predsjednik opisuje kao „potrebnu modernizaciju“ najpoznatije rezidencije u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema snimcima i izvještajima s lica mjesta, građevinske ekipe su početkom sedmice uklonile veliki dio natkrivenog ulaza i prozora na Istočnom krilu. Trump je ranije najavio da će novi prostor biti „u blizini“ postojećeg kompleksa, ali bez fizičkog spajanja s glavnom zgradom Bijele kuće. „Neće dirati postojeću zgradu, već će biti pored nje, s potpunim poštovanjem prema originalnoj arhitekturi. To je moje omiljeno mjesto“, izjavio je Trump još u julu.

Plesna dvorana koju „svaki predsjednik priželjkuje“

Predsjednik je objavio početak izgradnje putem društvenih mreža, ističući da je „započet rad“ na „neophodnom“ prostoru za svečane prijeme. „Više od 150 godina svaki američki predsjednik sanjao je o balskoj dvorani u Bijeloj kući – za državne posjete, gala večeri i velike događaje“, napisao je Trump, dodajući da projekat finansiraju „brojni velikodušni patrioti“, čija imena Bijela kuća još nije objavila.

Istočno krilo Bijele kuće izgrađeno je 1902. godine, a posljednji put je značajno preuređeno tokom 1942. Tokom ponedjeljka, novinari BBC-ja primijetili su više građevinskih mašina ukrašenih američkim zastavama kako rade u blizini južne strane krila. Iako je Istočno krilo direktno povezano s glavnim dijelom Bijele kuće, Trump je u svojoj objavi tvrdio da je „potpuno odvojeno“.

Kontroverze i briga za historijsko nasljeđe

Svaka rekonstrukcija Bijele kuće izaziva pažnju javnosti, a nerijetko i kontroverze. Robert K. Sutton, bivši glavni historičar Nacionalne službe za parkove (NPS), istakao je da se svaka građevinska intervencija na tom objektu pažljivo nadgleda i mora proći kroz složen proces odobravanja. Međutim, kako kaže, u ovom slučaju takav proces nije evidentan. „Bijela kuća je vjerovatno najvažnija izvršna zgrada na svijetu, a ne znamo šta se tačno dešava – to je krajnje neprimjereno“, upozorio je Sutton.

Prema njegovim riječima, kapacitet nove dvorane mogao bi biti između 600 i 900 osoba. Dosad objavljene skice pokazuju raskošnu unutrašnjost s desetinama stolova, pozlaćenim lusterima i prostorom namijenjenim velikim prijemima. U planu je da radovi traju do 2026. godine.

Bijela kuća je saopćila da je za izvođača odabrana kompanija Clark Construction, dok će dizajn potpisati McCrery Architects. Taj arhitektonski studio saopćio je da je „počastvovan povjerenjem predsjednika Trumpa“ i da će projekat „spojiti eleganciju klasičnog dizajna i očuvanje historijskog značaja“. U projekt je uključena i Tajna služba SAD-a, koja će osigurati neophodne sigurnosne nadogradnje.

Stručnjaci traže transparentnost

Američki Institut arhitekata (AIA) i Društvo arhitektonskih historičara izrazili su zabrinutost zbog načina na koji se projekat sprovodi. Društvo je u nedavnom saopćenju navelo da „izražava veliku zabrinutost“ jer će nova plesna sala biti „prva velika promjena na vanjskom izgledu Bijele kuće u posljednjih 83 godine“. Stoga smatraju da je „ovako važna intervencija na nacionalno simboličnom objektu“ trebala proći temeljitu javnu i stručnu reviziju.

Slične kritike dolaze i iz akademskih krugova, uz napomenu da se čini kako projekat odražava Trumpov lični ukus više nego nacionalni karakter i tradiciju. „Bijela kuća je oduvijek bila poznata kao Narodna kuća. Ove promjene bi trebale služiti narodu, a ne pojedincu“, istakao je Sutton.

Duga tradicija predsjedničkih preinaka

Trump nije prvi američki predsjednik koji je želio ostaviti lični pečat na Bijeloj kući. Tokom mandata Baracka Obame, teniski teren je prilagođen i za košarkaške utakmice. Tokom Nixonove administracije, unutrašnji bazen izgrađen 1933. za Franklina D. Roosevelta pretvoren je u današnju salu za novinarske brifinge. Gerald Ford je 1975. izgradio vanjski bazen koji se i danas koristi.

Najopsežnija rekonstrukcija u historiji Bijele kuće izvedena je između 1948. i 1952. pod vodstvom Harryja Trumana, kada je cijela unutrašnjost srušena i ponovo izgrađena zbog dotrajalosti.

Trump je i ranije izazvao rasprave oko estetskih intervencija – od preuređenja Ovalnog ureda zlatnim detaljima do betoniranja dijela Rose Gardena kako bi se dodali stolovi i stolice. Ipak, ovaj projekat po obimu i značaju nadmašuje sve dosadašnje, jer direktno mijenja vanjski izgled Bijele kuće – simbola američke demokracije i kontinuiteta vlasti.

Za sada nije poznato kada će novi plesni salon biti završen niti hoće li se javnost moći upoznati s detaljima njegovog izgleda prije završetka radova, ali građevinski radovi na Istočnom krilu jasno pokazuju da je Trump odlučan u namjeri da ostavi svoj trag – i to doslovno – na „Narodnoj kući“.

federalna.ba/BBC