Virus ne štedi nikoga - mladi toga, čini se, nisu svjesni
Mladi u koroni, njihova teška klinička slika, mladi na respiratoru, mladi sa smrtnim ishodom - nažalost, više nisu samo incident. Korona ne bira. Virus postaje otporniji, jači, i ne štedi nikoga. Mladi toga, čini se, nisu svjesni.
Opet su četvorocifreni brojevi novozaraženih u našoj zemlji i visoki brojevi preminulih od posljedica koronavirusa. Sve je više mladih kod kojih se razvijaju teške kliničke slike. Bez obzira na dob, zdravstveno stanje ili imunitet, korona zna da napravi teške posljedice po organizam.
“Kliničke slike su dosta teške. Bile su one i ranije u ova dva talasa. Međutim, ovdje su zaista teže, brže se razvijaju, brže dolaze do pogoršanja i karakterizira ih veliki broj mladih ljudi”, navodi prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš.
Ovo je slučaj i sa 26-godišnjim Tuzlakom Farukom Halilovićem. Izolacija mu je istekla prije tri dana, danas je obavljao još neke kontrolne preglede.
“Ja sam bio sa još jednim momkom u izolatoriju na UKC-u. Gore kad dođete, čujete samo glasove medicinskog osoblja, oni su svi upakovani u ona svoja odijela i jedino što još čujete je kad neko diše ako je spojen na kisik. To je jedna bukvalno tišina i nešto što ne bih nikome poželio”.
Iako se razlikuju epidemiološke mjere u entitetima, pa i kantonima, korona ne poznaje administrativne linije. Nagli porast broja novozaraženih i preminulih, sa teškim kliničkim slikama i mutacijama virusa prisutan je i u RS-u, ali i regionu.
“Nažalost, imali smo primjere mladih osoba, koji su imali 30 godina, a koji su zahtijevali stavljanje na ekstra propirijalno membransku oksigenaciju - respirator. Neki od njih nisu preživjeli”, kaže dr. Danica Momčičević, pulmolog Kliničkog centra u Banjoj Luci.
Zdravstveni sistem je na izmaku. Nulta tolerancija za neodgovorno ponašanje, poručuju domaći i stručnjaci iz regiona.
“Možda bismo ove koji prave žurke trebali da odvedemo da vide kako to izgleda. Možda ne bi to bila loša ideja da pođu sa nama da odrade. Ako ne možemo da se svi organizujemo i da prihvatimo da ne možemo da budemo zajedno na žurkama ili okupljanjima, onda je
potrebno nekim drugim mjerama to prekinuti”, poručuje prof. dr. Nebojša Lađević, direktor Centra za anesteziologiju Kliničkog centra Srbije.
A žurke su i u našoj zemlji vrlo čest prizor. Prepune diskoteke, bez poštivanja fizičke distance, prepuni nargila barovi, nenošenje zaštitne maske. Kantoni selektivno zatežu i opuštaju propisane mjere. Sistemskog djelovanja, nadzora ili imunizacije na nivou države, podsjećamo nema.
federalna.ba