Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja o kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija sastat će se naredne sedmice kako bi razgovaralo o kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, potezu koji su zatražile Sjedinjene Države, Albanija i Japan, a koji će vjerovatno razbjesniti Pyongyang i suočiti se s protivljenjem Kine i Rusije.

To će biti prvi formalni javni sastanak 15-članog vijeća o tom pitanju od 2017. godine.

Sjeverna Koreja više je puta odbacila optužbe za zloupotrebe i okrivila sankcije za tešku humanitarnu situaciju. Ona je od 2006. pod sankcijama UN-a zbog svojih nuklearnih i programa balističkih projektila, ali postoje izuzeća od pomoći.

Već dugo vremena to kasni - izjavila je američka ambasadorica u UN-u  Linda Thomas-Greenfield, čitajući zajedničku izjavu Sjedinjenih Država, Albanije, Japana i Južne Koreje.

- Znamo da vladina kršenja ljudskih prava olakšavaju napredak njenog nezakonitog oružja za masovno uništenje i programa balističkih projektila - kazala je ona.

Vijeće će se sastati 17. augusta i izvijestit će ga visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk i specijalna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, Elizabeth Salmón, rekla je Thomas-Greenfield.

Kina i Rusija protive se tome da se to pitanje pokrene u Vvijeću, koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Kažu da bi pitanja kršenja prava trebala biti ograničena na druga tijela kao što su Vijeće za ljudska prava UN-a ili Generalna skupština.

Kina i Rusija mogle bi raspisati proceduralno glasanje naredne sedmice, ali je visoki američki zvaničnik kazao kako su Sjedinjene Države uvjerene da imaju najmanje devet glasova potrebnih za održavanje sastanka. Veto se ne primjenjuje na proceduralna pitanja.

U martu su Sjedinjene Države optužile Kinu da pokušava da prikrije zločine Sjeverne Koreje od svijeta blokiranjem web-prenosa neformalnog sastanka članica Vijeća sigurnosti o optužbama za kršenje ljudskih prava od strane Pyongyanga.

Vijeće je održavalo godišnje formalne sastanke o tom pitanju u posljednje tri godine, ali iza zatvorenih vrata. Između 2014. i 2017. Vijeće je održavalo godišnje javne sastanke o kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji.

Vijeće u 2018. godini nije raspravljalo o tom pitanju usljed neuspjelih napora čelnika Sjeverne Koreje Kim Jong Una i tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da rade na denuklearizaciji Pyongyanga.

Zatim su  naredne godine Sjedinjene Države umjesto toga sazvale sastanak o prijetnji eskalacije od strane Sjeverne Koreje u jeku rastućih napetosti između Pyongyanga i Washingtona.

U jednom značajnom izvještaju UN-a o ljudskim pravima u Sjevernoj Koreji iz 2014. godine zaključuje se da bi se sjevernokorejski šefovi sigurnosnih službi - a možda i sam vođa Kim - trebali suočiti s pravdom zbog nadgledanja državno kontroliranog sistema zločina nacističkog stila. Sjedinjene Države sankcionisale su Kima 2016. godine zbog kršenja ljudskih prava, prenosi Reuters.

federalna.ba/Fena