Vijeće sigurnosti UN-a krajem oktobra o produženju Misije „Althea“

Prilog: Ermina Jalimam

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija krajem oktobra razmatraće pitanje produženja mandata Misije EUFOR-a „Althea“ u Bosni i Hercegovini, koja ističe 1. novembra. Uprkos najavama da bi Ruska Federacija, koja predsjedava Vijećem sigurnosti, ove godine mogla prvi put uložiti veto, mandat Misije bi mogao biti produžen.

Јedno od predstojećih pitanja za Vijeće sigurnosti u debati zakazanoj za 31. oktobra biće obnavljanje mandata Misije EUFOR-a „Althea“ u našoj zemlji koji ističe 1. novembra. Najvjerovatnija opcija je produženje mandata za još godinu dana bez značajnih promjena, objavljeno je na internet stranici UN-a. Uprkos najavama da bi Ruska Federacija ove godine mogla prvi put uložiti veto, NATO očekuje da će Vijeće sigurnosti produžiti mandat, što su proteklih dana potvrdili i visoki zvaničnici tog saveza. Alijansa neće dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma u BiH, izjavila je i zamjenica generalnog sekretara Radmila Šekerinska prilikom posljednje posjete Bosni i Hercegovini.

Proteklih sedmica se mnogo spekulisalo da bi Rusija mogla uložiti veto na Misiju „Althea“ u BiH. Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da će od predsjednika Rusije Vladimira Putina tražiti da ta zemlja na sjednici Vijeća sigurnosti stavi veto na ovu vojnu misiju. Međutim, Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, gostujući na televiziji Fejs (FACE TV), otklonio je ovu mogućnost:

„Što se tiče našeg odnosa prema Althei, mi kao odgovoran član procesa implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma mislimo da ovdje moraju biti neke garancije sigurnosti. Nemamo ništa protiv da ostane Althea.“

Dean Džebić, vojni analitičar, smatra da nije realno da Rusija stavi veto na vojnu misiju Evropske unije, iako, kako kaže, svake godine Dodika i ruski zvaničnici razgovaraju o tome. U tom slučaju bi, ističe, umjesto EUFOR-a u BiH došao NATO. Džebić, naime, podsjeća da je u Dejtonskom sporazumu definisano da prisustvo međunarodnih vojnih snaga u BiH mora postojati sve dok garanti mirovnog sporazuma ne konstatuju da za tim više nema potrebe, odnosno da se ne može dozvoliti da dođe do sigurnosnog vakuuma:

„Zbog činjenice da postoji Sporazum koji se zove Berlin plus, između  Evropske unije i NATO-a, prema kojem sve vojne sposobnosti u policijskim i mirovnim operacijama provodi Evropska unija. U slučaju da snage Unije u mirovnim ili policijskim operacijama nisu sposobne same odgovoriti nekim izazovima, tada NATO asistira u tim operacijama što bi po automatizmu u BiH značilo potrebu uspostave nove misije, odnosno uspostavu NATO operacije.“

Osim mandata EUFOR-a, Vijeće sigurnosti UN-a, prema objavi na svojoj internet stranici, problematiziraće i pitanje OHR-a. U tekstu je navedeno da su različiti stavovi oko uloge OHR-a u BiH ključno pitanje oko kojeg članice Vijeća sigurnosti nisu saglasne, uz napomenu da će to biti na dnevnom redu polugodišnje debate o BiH 31. oktobra. S tim u vezi, Vijeće sigurnosti moglo bi zatražiti od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH. U tekstu je navedeno da ni Kina ni Rusija ne priznaju ovlaštenja Kristijana Šmita (Christian Schmidt) kao visokog predstavnika i obje države su pozvale na zatvaranje OHR-a, dok se zapadne članice Vijeća, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a.