Venezuela tvrdi da Trump želi njenu naftu – Ali šta su zapravo ciljevi SAD-a?

Venezuelanski lider Nicolás Maduro tvrdi da escalirajući pritisak SAD-a na njegovu zemlju ima jednostavan cilj: Washington želi preuzeti ogromne naftne rezerve Venezuele, prenosi BBC.

Ove sedmice američka vojska zaplijenila je tanker, za koji se tvrdi da prevozio venezuelansku naftu u kršenju američkih sankcija, i prijetila je akcijom protiv drugih brodova.

Ova akcija uslijedila je nakon serije udara na venezuelanske brodove koje SAD optužuje za šverc droge. Predsjednik Donald Trump pozvao je Madura da napusti vlast, optužujući ga za slanje narkotika i kriminalaca u SAD.

Venezuela – ogromne rezerve, mala proizvodnja

Venezuela ima procijenjenih 303 milijarde barela dokazane nafte, što predstavlja najveće rezerve na svijetu.

Međutim, trenutna proizvodnja zemlje je znatno manja. Izvoz i proizvodnja su opali od ranih 2000-ih, jer su Hugo Chavez i administracija Madura pojačali kontrolu nad državnom naftnom kompanijom PDVSA, što je dovelo do odlaska iskusnog kadra.

Iako neke zapadne kompanije, uključujući američki Chevron, još rade u zemlji, njihova operacija se značajno smanjila zbog američkih sankcija i ograničenja izvoza nafte.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, u novembru Venezuela je proizvodila oko 860.000 barela dnevno, što je tek trećina proizvodnje prije deset godina i manje od 1% svjetske potrošnje.

Da li Trump zaista želi venezuelansku naftu?

Neki američki političari ističu ekonomske koristi.

Kongresnica iz Floride, María Elvira Salazar, rekla je da bi američke kompanije mogle profitirati od obnove cjevovoda, bušotina i drugih objekata za proizvodnju nafte.

Trump je tokom kampanje promovisao slogan „Drill, baby, drill“, zagovarajući širenje proizvodnje nafte radi nižih cijena za Amerikance.

Ipak, Bijela kuća naglašava da je fokus kontrola narkotika i osporavanje legitimiteta Madura, a ne nafta. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je za administraciju “broj jedan prioritet” zaustavljanje ilegalnog prometa droga prema SAD-u.

Stručnjak za energetsku sigurnost Clayton Siegle ističe da nema dokaza da je nafta centar američkih ambicija u Venezueli. Dugogodišnji interes SAD-a u regiji je, prema njemu, uglavnom politički i strateški, posebno u vezi sa regionalnim liderima poput Marca Rubija.

Američke kompanije i potencijalni interesi

Iako nafta nije primarni cilj, američke kompanije bi mogle profitirati.

Trenutno Chevron jedina američka firma koja radi u Venezueli, uz licencu koju je dobio tokom mandata predsjednika Joea Bidena 2022.

Trumpova administracija produžila je tu dozvolu, dok je ukinula izuzetke za druge firme, poput španske Repsol, kako bi smanjila tok sredstava režimu Madura.

Chevron danas proizvodi oko petinu venezuelanske nafte, a američki rafineri, posebno na Gulf Coast, zainteresovani su za “težu” vrstu nafte koju Venezuela proizvodi, koja je jeftinija i profitabilnija za preradu.

Izazovi za obnovu naftne industrije

Bilo kakvo povećanje izvoza nafte iz Venezuele bi moglo pomoći u smanjenju cijena u SAD, ali bi to zahtijevalo vrijeme jer je trenutna proizvodnja previše ograničena.

Prema izvještaju Wood Mackenzie, uz poboljšano upravljanje i skromna ulaganja, proizvodnja bi mogla porasti na oko 2 miliona barela dnevno u naredne dvije godine. Ipak, značajniji rast zahtijevao bi desetine milijardi dolara i potencijalno desetljeće rada.

Ostali izazovi uključuju članstvo Venezuele u OPEC-u, neizvjesnost potražnje za naftom i promjene globalne energetske situacije. David Oxley, glavni ekonomista za klimatske i robne tržišta u Capital Economicsu, upozorava da bi investitori morali dobro razmotriti isplativost ulaganja.

Iako Maduro optužuje SAD da je cilj nafta, stručnjaci upozoravaju da su geopolitički, sigurnosni i ekonomski faktori složeniji.
Obnova venezuelanske naftne industrije bi mogla biti profitabilna, ali zahtijevala bi ogromna ulaganja i dugoročne napore, a trenutna politička i infrastrukturna situacija dodatno komplikuje scenario.

federalna.ba/BBC