Velika Britanija: Zapljena venecuelanskih tankera primjer transatlantske saradnje

Velika Britanija je ocijenila da je zapljena tankera povezanih s Venecuelom, koje je jučer zaplijenila vojska SAD u sjevernom Atlantiku, "primjer transatlantske saradnje u znak podrške međunarodnim pravilima".

Britanska vlada tvrdi da to što je brod presrelo američko specijalno osoblje uz britansku podršku, kao i američko obećanje garancija sigurnosti Ukrajini nakon rata, "potvrđuje napore premijera Velike Britanije Keira Starmera da spriječi predsjednika SAD Donalda Trumpa da se udalji od Europe".

S druge strane, neki stručnjaci smatraju da je to "pusta želja", jer su zarobljavanje predsjednika Venecuele Nicolasa Madura i Trumpova želja da pripoji Grenland Americi stavili Starmera pod potencijalno nepodnošljiv pritisak.

Bronwen Maddox, direktorka istraživačkog centra za međunarodne poslove Chatham House, izjavila je danas da se Velika Britanija "trudi da pronađe pozitivne stvari" u potezima SAD.

"Tanker daje vladama poput ove koju vodi Keir Starmer način da podrže SAD, a da pritom ne podržavaju sve što rade SAD," rekla je Maddox.

Ona je dodala da Velika Britanija i Europa "ne žele da provociraju SAD".

"Možete vidjeti dilemu: Velika Britanija i Europa ne žele provocirati Trumpa, što bi moglo ugroziti prvo odbranu Ukrajine, zatim odbranu Europe i, treće, njihove trgovinske sporazume. Ali se pritom kidaju jer također žele da se zalažu za principe," ocijenila je Maddox.

Stavovi britanskih zvaničnika

Britanski ministar odbrane John Hilli povodom zapljene tankera ocijenio je da Velika Britanija i SAD "ostaju najbliži saveznici po pitanju odbrane i sigurnosti", te dodao da je "NATO sada jači, veći i jedinstveniji".

Zvaničnici SAD izjavili su da je zapljena tankera dio operacije s ciljem da SAD preuzmu kontrolu nad naftnom industrijom Venecuele, nakon svrgavanja Madura.

Hilli je drugačije tumačio presretanje tankera koji se kretao prema Rusiji, kao akciju podrške Ukrajini i rješavanja problema "flote u sjeni" – trošnih tankera koji ne emituju obavezne signale o svom kretanju i kojima često mijenjaju nazive i mjesto registracije, a koje Rusija i Iran koriste da bi izbjegli međunarodne sankcije na trgovinu naftom.

"Prošle godine je procijenjeno da je Rusija prodala oko 100 milijardi dolara sankcionirane nafte, a tim novcem se direktno finansiraju napadi na ukrajinske građane. Dužni smo Ukrajincima da pojačamo borbu protiv ovih tajnih operacija, i to radimo," rekao je Hilli.

Odnosi Velike Britanije i SAD

Od Trumpovog povratka u Bijelu kuću prije godinu dana, evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, bore se s problemom kako da se nose s predsjednikom SAD koji je uveo visoke carine trgovinskim partnerima, napustio međunarodne organizacije i ismijavao NATO.

Predsjednik Francuske, Emmanuel Macron, danas je izjavio da žali što se SAD "postepeno okreću od nekih svojih saveznika i oslobađaju sebe međunarodnih pravila".

Međutim, Starmer nastavlja da se fokusira na pozitivno, a za svoje glavne ciljeve postavio je ostanak na Trumpovoj "dobroj strani" i Trumpov ostanak na strani Evrope povodom rata u Ukrajini.

On se uzdržao od direktnih kritika, uprkos snažnom političkom pritisku da osudi Trumpove napade na gradonačelnika Londona Sadika Khana, kritiku britanske imigracione politike i Trumpovu tužbu protiv BBC-a.

Starmer je također odbio kritiku svrgavanja Madura, ističući da Velika Britanija podržava međunarodno pravo, ali nije rekao da li su ga SAD prekršile u slučaju Madura.

Stručne ocjene

Lesley Winghamuri, predsjednica Chicago Council on Global Affairs, rekla je da je Starmer "uradio prilično dobar posao u veoma komplikovanoj situaciji u kojoj Velika Britanija očigledno zavisi od SAD".

"To je veoma taktičan postupak Velike Britanije: uhvatite se za SAD gdje god možete, da biste pokazali da ste na istoj strani, da ste korisni," rekla je ona i dodala da je to "pragmatična politika i realizam".

Međutim, neke razlike ipak postoje. Trumpovo insistiranje da pripajanje Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, Sjedinjenim Američkim Državama neophodno za sigurnost SAD, dovelo je Starmera u sukob s politikom Vašingtona jer je više puta rekao da "samo Grenland i Danska" mogu odlučiti o budućnosti Grenlanda.

Starmer je u srijedu razgovarao s Trumpom i "iznio svoj stav o Grenlandu", saopštio je njegov kabinet, ali nije navedeno šta mu je Trump odgovorio.

federalna.ba/Beta